Ako ne vidite slike, ili se newsletter ne prikazuje ispravno, kliknite ovde!
ASMEDI
NEWSLETTER
Novembar 2017
Asocijacija Medija
No. 305
U OVOM BROJU
Asocijacija medija protiv revizije medijske reforme
Dijalog vlade i medija
Izabran predsednik skupštinskog Odbora za kulturu i informisanje
Urednica Gardijana o kolapsu digitalnog modela
24sata.hr najjača native advertising kuća na svetu
Facebook promene
PRIJATELJI NEWSLETTERA
Telekom Srbija

PROSLEDI PRIJATELJU
Imate prijatelja u medijskoj industriji ili mislite da bi ga zanimao ovaj newsletter?
pošalji prijatelju!
POŠALJITE NAM VEST
Ako mislite da imate vest čije je mesto u newsletter-u, možete nam je poslati
putem email-a!
KONTAKT


Francuska 5
11000 Beograd
T/F: (+381 11) 30 65 545
Mob: (+381 64) 83 38 071
arhiva.asmedi.org
info@asmedi.org



Facebook Twitter LinkedIn Email Digg More...































































































































































































































































































  Facebook Twitter LinkedIn Email Digg More...
  MEDIJI - DRUŠTVO - DOGAĐAJI
 

ASOCIJACIJA MEDIJA PROTIV REVIZIJE MEDIJSKE REFORME

(Saopštenje od 7.11.2017.)

Upravni odbor Asocijacije medija snažno se protivi reviziji medijske reforme i povratku države u medijsko vlasništvo, na šta upućuju nedavne izjave ministra kulture i informisanja Vladana Vukosavljevića i pojedinih članova Radne grupe za izradu nove Medijske strategije. Njihove najave da je rešenje za Tanjug već pripremljeno i da će on biti vraćen u legalne okvire, ali se čeka usvajanje Medijske strategije samo potvrđuju da je formiranje Radne grupe za njenu izradu bila farsa. Stav je Upravnog odbora da se postavlja i pitanje odgovornosti jer Tanjug, suprotno slovu Zakona i Vladinoj odluci, koja nije opozvana, niti je Zakon promenjen, već dve godine radi kao "fantom" ili "zombi", što priznaju i pojedini članovi Radne grupe. Članicama Asocijacije medija, novinskim agencijama Beta i FoNet, napominje Upravni odbor, morala bi da bude nadoknađena šteta kojoj su bile izložene zbog dvogodišnjeg nezakonitog rada Tanjuga i diskriminacije na medijskom tržištu. Prema stavu Upravnog odbora, postaje izvesno da su za novu Medijsku strategiju unapred pripremljena rešenja, koje država namerava da nametne političkom voljom, dok bi članovi Radne grupe tome samo trebalo da daju legitimitet i za njih budu pokriće... (OVDE pročitajte nastavak teksta).


DIJALOG VLADE I MEDIJA

Premijerka Srbije Ana Brnabić potvrdila je 15. novembra da je predstavnicima Grupe za slobodu medija, koji su joj dan ranije predali svoje zahteve, rekla da će im odgovoriti u roku od 10 dana ili dve nedelje i poručila da ne može da garantuje da će odgovori biti pozitivni, ali da je važno da postoji dijalog, prenosi FoNet. Brnabić je novinarima u Palati Srbija rekla da je sa predstavnicima medija postignuta saglasnost "da u ovom ringu krećemo iz dva različita ćoška", ali da ne bi trebalo da budu neprijatelji, nego da vode dijalog. Kompletan tekst Zahteva Grupe za slobodu medija pročitajte OVDE...
Grupa za slobodu medija organizovala je 19. novembra akciju Bukom protiv mraka - Podrži zahteve! u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Vranju i Kragujevcu, čiji je cilj bio informisanje građana o 13 zahteva predatih predsednici Vlade. Istovremeno, od 10 časova emitovan je radio program "Bukom protiv mraka" preko internet "Radio aparata" koji su reemitovali Radio 021 iz Novog Sada, Radio Šabac, Boom93 iz Požarevca, Radio Luna iz Užica, City radio Niš, Radio Ozon iz Čačka, Radio Prima iz Bajine Bašte i Radio Sto plus iz Novog Pazara.


OSUDA ODLUKE TUŽILAŠTVA

Novinarska udruženja NUNS, UNS, NDNV, kao i Asocijacija onlajn medija, oštro su osudila odluku Prvog osnovnog tužilaštva u Beogradu da odbaci krivične prijave protiv lica koja su 31. maja ispred Doma Narodne Skupštine Srbije i na Trgu Nikole Pašića fizički prisilila neke novinare da napuste taj prostor u vreme svečanog polaganja zakletve predsednika Srbije Aleksandra Vučića. U saopštenju Tužilaštva pored obrazloženja se još kaže: "Kako je ovo tužilaštvo na osnovu svih izvedenih dokaza utvrdilo da se u konkretnom slučaju eventualno radi o prekršaju iz oblasti javnog reda i mira, Ministarstvu unutrašnjih poslova je naloženo da se protiv učesnika skupa podnesu prekršajne prijave Prekršajnom sudu u Beogradu". NUNS i NDNV ocenjuju da odluka tužilaštva predstavlja još jedan dokaz da pravosudni sistem u Srbiji ne radi u skladu sa pravom i pravdom već isključivo interesima vlasti i vladajućih stranaka. UNS ističe da je odlukom Tužilaštva legalizovano nasilno sprečavanje novinara da obavljaju svoj posao. UNS je posebno zabrinut zbog činjenice da bi "podnošenje prekršajne prijave protiv učesnika skupa" moglo značiti i podnošenje prijava protiv novinara koji su bili žrtve nasilja.


IZABRAN PREDSEDNIK SKUPŠTINSKOG ODBORA ZA KULTURU I INFORMISANJE

Narodni poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Mirko Krlić izabran je 2. novembra za novog predsednika skupštinskog Odbora za kulturu i informisanje, objavila je agencija FoNet. Za Krlića je glasalo 10 članova Odbora od ukupno 17, dok je pet bilo protiv, a izabran je pošto je dosadašnja predsednica Odbora Maja Gojković podnela ostavku na sednici 17. oktobra. Krlić je po zanimanju novinar. U njegovoj zvaničnoj biografiji navedeno je da je bio glavni i odgovorni urednik lista "Zrenjanin", urednik i voditelj TV emisija političkog i opšte-društvenog sadržaja, analitički saradnik i dopisnik u više časopisa i dnevnih listova. Radio je i kao PR menadžer "Jugoremedija" i direktor marketinga u "Servo Mihalj turistu". Odlukom Vlade Republike Srbije, 2012. godine, postavljen je za pomoćnika direktora Kancelarije za Kosovo i Metohinju. Nakon osnivanja Srpske napredne stranke postao je predsednik Saveta za informisanje SNS u Zrenjaninu, kao i potpredsednik Gradskog odbora SNS Zrenjanin. Na izborima 2014. godine izabran je za narodnog poslanika kada je bio član Odbora za Kosovo i Metohiju i član Odbora za kulturu i informisanje, a mandat mu je potvrđen i nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanim 24. aprila 2016. Rođen je 1955. godine u Zrenjaninu.


MEDIJSKI DANI ZAPADNOG BALKANA U TIRANI

U organizaciji Direktorata Evropske komisije za proširenje, od 8. do 10. novembra u Tirani su održani Medijski Dani Zapadnog Balkana. Konferenciju su otvorili premijer Albanijie Edi Rama i evropski komesar za proširenje Johanes Han. Više stotina novinara, urednika, predstavnika novinarskih i medijskih udruženja i civilnog sektora razgovarali su o glavnim izazovima i problemima medijske scene regiona. Konferenciji je prisustvovao veći broj predstavnika novinarskih i medijskih udruženja okupljenih u neformalnu Grupu za slobodu medija, koja je, pored aktivne uloge u panelima i radionicama, skrenula pažnju na stanje u Srbiji i tako što je u vreme izlaganja Branka Čečena (istraživačka mreža CINS) veliki broj učesnika iz publike ustao obučen u crne majce sa porukom EUdoMore. Glavna poruka sa konferencije je: sloboda izražavanja jeste u središtu vrednosti Evropske unije (EU), ali se ona ne može ostvariti ako lideri u regionu za to nisu spremni. Zemlju koja pretenduje na članstvo u EU ne možete ubrzati, ali nas ona mora uveriti da je sloboda medija garantovana, poručio je Johanes Han i naglasio da o toj temi nema pregovora. U radu konferencije učestvovali su i predstavnici Asocijacije medija. Predsednik UO Zoran Sekulić govorio je na temu medijskih politika, a Dalila Ljubičić na temu “Mediji i tržište-novi biznis modeli”. Konferenciji su prisustvovali i državni sekretar zadužen za medije Aleksandar Gajović i pomoćnik ministra Miloš Janković.


INICIJATIVE MANJINSKIH I LOKALNIH MEDIJA

Formiranje mreža saradnje i partnerstvaje jedan od najvažnijih procesa za dalji razvoj manjinskih i lokalnih medija, ali i svih ostalih organizacija i institucija, koje se nalaze u javnom dijalogu. Ovo je primarni zaključak Prve evropske konferencije posvećene manjinskim i lokalnim medijima, koja je održana 16. i 17. novembra u Sremskim Karlovcima i Novom Sadu. Prvi dan konferencije je obeležilo formiranje medijske mreže manjinskih medija za projekat Novi Sad Evropska prestonica kulture 2021. kroz teorijsku obuku studenata Fakulteta za menadžment i novinara iz manjinskih medija, kao i sa Radio-televizije Vojvodine. Usledilo je svečano otvaranje konferencije, kada su se prisutnima obratili Nataša Heror iz Heror Media Ponta, prof. Dr. Goran Kvrgić, dekan Fakulteta za menadžmet, Dr. Mirjana Kovačević, PR Fondacije Novi Sad EPK 2021, Edita Šlezakova, predsednica MIDAS-a i Nenad Milenković, predsednik opštine Sremski Karlovci. Neke od kampanja pokrenute na konferenciji su kampanja pristupačnih komunikacija i formiranje manjinske medijske mreže. Ujedno je predstavljena i Minority SafePack inicijativa, koju je lansirala Federalna unija evropskih nacionalnosti (FUEN), kojom se u načelu zagovara izrada i implementacija seta dokumenata sa ciljem očuvanja identiteta nacionalnih i regionalnih manjinskih zajednica na nivou Evropske unije.


STOTINE HILJADA EVRA ZA NEPOZNATE PORTALE

Na čak 16 medijskih konkursa, firme Brifing Banat iz Pančeva i Brif media net iz Novog Sada dobile su oko 277.000 evra građana Vojvodine, navodi se u tekstu sajta Cenzolovka. Njihove sajtove juznibanat.rs i brif.rs – osim sličnosti u imenu firmi koje su ih osnovale i činjenice da su obe registrovane neposredno pred raspisivanje konkursa – povezuje i otvorena podrška naprednjacima. Portali nisu poznati široj javnosti, ali su na konkursima u Vojvodini bili uspešniji od mnogih tradicionalnih medija. Pančevački portal je u osam opština u kojima je konkurisao dobio gotovo 20 miliona dinara, više od četvrtine ukupnog novca za medije. Novosađani su na sedam konkursa dobili nešto više od 13 miliona, odnosno deseti deo ukupnog novca. Dodatne prihode dobili su na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za kulturu i informisanje.


DNEVNIK OBELEŽIO 75 GODINA POSTOJANJA

U Novom Sadu je održana svečana akademija povodom obeležavanja 75 godina postojanja lista "Dnevnik", kojoj su prisustvovali pokrajinski premijer Igor Mirović i gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, prenosi FoNet. Tom listu je dodeljena Oktobarska nagrada Novog Sada za tekuću godinu na predlog tri akademika Srpske akademije nauka i umetnosti. Dnevnik je najstariji dnevni list koji izlazi u Vojvodini na srpskom jeziku, štampa se na ćiriličnom pismu i drugi je po starosti u Srbiji. Na svečanosti su govorili i generalni direktor kompanije "Dnevnik Vojvodina pres" Dušan Vlaović, upravnik Matice srpske Dragan Stanić, a obratili su se i najstariji novinar "Dnevnika" Ljuba Vukmanović i akademik Stevan Pilipović. Priredbu su uveličali studenti Akademije umetnosti u Novom Sadu, dok je svečani program vodio direktor Gradske biblioteke u Novom Sadu Dragan Kojić.


EKSTREMNI GOVOR U SRPSKIM MEDIJIMA

Više od četvrtine vesti u medijima u Srbiji sadrži neki oblik ekstremnog govora, rečeno je prilikom predstavljanja istraživanja sprovedenog od maja do septembra, analizom gotovo 40.000 tekstova iz 16 štampanih, elektronskih, onlajn i agencijskih medija. U više od 9.400 tekstova sa ekstremnim govorom, najčešće reči u naslovima su "panika", "alarm", "seks", "grudi", "ustaše", "šiptari", "užas", "haos", "jezivo", "skandal" i "šok", naveli su autori istraživanja. Izvršni direktor Centra za nove medije "Liber" Tatjana Vehovec je izjavila da su u ekstremni govor uvršteni dramatični, preterani, vulgarni i brutalni narativi prepuni senzacionalizma. Ona je izjavila da je četvrtina svih objavljenih tekstova o nečemu što se nije dogodilo i utiče na ljude da više ne razlikuju stvarno od izmišljenog. Sociolog Aleksej Kišjuhas je naveo da čak i tekstovi o vremenskoj prognozi ne govore o uzrocima i posledicama ekstremnih vremenskih prilika, već se najavljuju pakao i haos i poziva na oprez. U Srbiji proizvodnja straha, paranoje i nelagodnosti ima političku i propagandnu poruku. Lingvista Svetlana Slijepčević je konstatovala da naslove tekstova karakteriše izuzetno nizak nivo jezičke i opšte kulture, kao i da je istraživanje utvrdilo matricu. Mala je verovatnoća da ta matrica nije dirigovana na neki način, ali to će pokazati istorija, rekla je Svetlana Slijepčević.


CMC KONFERENCIJE U NOVEMBRU I DECEMBRU

Na ovom linku možete pogledati bogatu ponudu konferencija koje će biti održane tokom novembra i decembra 2017. godine u organizaciji kompanije Color media Communications, sestrinske firme velike izdavačke kompanije Color Press Group iz Novog sada.


VODIČ ZA ODRASTANJE UZ PODRŠKU TELEKOM SRBIJE

Pokret za žensku košarku - Marina Maljković“, koji već skoro dve godine sa velikim uspehom sprovodi besplatne škole košarke za devojčice osnovnoškolskog uzrasta, promovisao je vodič za odrastanje pod nazivom „250 dobrih saveta". Ovaj priručnik objavljen je uz podršku Telekoma Srbija koji je još na početku rada „Pokreta“ prepoznao značaj celog projekta kako za sportski razvoj dece, tako i za razvoj i negovanje pravih vrednosti – timske igre, fer-pleja i zdravih životnih navika. „U saradnji sa našim prijateljima iz Telekoma Srbija ušli smo u projekat prikupljanja i objavljivanja svih onih dobrih saveta koje u ʹPokretuʹ prenosimo našim malim košarkašicama. Želimo da ih motivišemo, inspirišemo i učimo pravim ljudskim vrednostima. U priručniku su se našli i saveti za roditelje, kako da budu prava podrška i kako da hrabre svoju decu, umesto da stavljaju veliki pritisak na njih kada su sportski rezultati u pitanju“, izjavila je Marina Maljković. Priručnik sadrži savete u vezi sa košarkom, ali i socijalizacijom, obrazovanjem, zdravim životom, a pored toga u njemu se mogu naći i motivacione misli sportskih velikana koje treba da ohrabre i inspirišu male košarkašice. U prethodne dve godine više od 800 devojčica pohađalo je besplatno školu košarke u „Pokretu“ u nekoliko gradova širom Srbije.


PREDATO VIŠE OD 150.000 POTPISA SKUPŠTINI SRBIJE

Osnivač Fondacije "Tijana Jurić", Igor Jurić i Predrag Mihailović, glavni i odgovorni urednik "Blica", predali su Skupštini Srbije tačno 158.460 potpisa građana za uvođenje kazne doživotnog zatvora za ubice dece. Akcija prikupljanja potpisa je održana u više od 40 gradova u Srbiji od 23. do 29. oktobra. Broj prikupljenih potpisa višestruko je premašio 30.000 neophodnih za ulazak u skupštinsku proceduru. Građani su se ujedinili u stavu da trenutna maksimalna kazna od 30 do 40 godina za najteže oblike teških ubistava dece nije dovoljna, te da je došlo vreme za promene. Fondacija i "Blic" su 3. maja predali predlog izmene Krivičnog zakonika koji podrazumeva uvođenje kazne doživotnog zatvora za najteže oblike teških krivičnih dela, kakva su ubistva deteta, maloletnika ili trudne žene.


MTS STARTUP UBRZANJE

Deset timova tehnoloških preduzetnika konkurisaće ove godine za podsticaj od ukupno 20.000€ u okviru programa „mts startap ubrzanje“, koji Telekom Srbija pokreće u saradnji sa partnerskom organizacijom SEE ICT. Pored novčanog iznosa, Telekom Srbija će timovima koji pokažu najviše spremnosti da razviju svoju poslovnu ideju pružiti mentorsku podršku i obezbediti servise neophodne za razvoj digitalnih proizvoda – mts optički pristup Internetu i cloud server. Program „mts startap ubrzanje“ namenjen je polaznicima Startap akademije - tromesečnog edukativnog programa koji po šesti put organizuje SEE ICT. Timovi će uz podršku predavača, uspešnih preduzetnika iz Srbije i regiona, razvijati raznovrsne poslovne ideje, od specijalizovane društvene mreže za mlade mame i korišćenja veštačke inteligencije za kupoprodaju polovnih automobila, do rešenja kojim se automatizuje razvoj softvera. Milan Simić, izvršni direktor za IT podršku i ICT servise Telekoma Srbija,kao član petočlanog žirija učestvovaće u odabiru najviše tri tima koja će podeliti sredstva u iznosu od 20.000€. Pored njega, u žiriju će biti predstavnik udruženja SEE ICT, kao i trojica uspešnih preduzetnika iz Srbije. Kriterijumi kojima će se žiri rukovoditi jesu sposobnost tima da razvije svoju poslovnu ideju, inovativnost i jedinstvenost njihovog rešenja, kao i strateški pristup razvoju proizvoda.


GODINU DANA NOIZZ.RS

Pre tačno godinu dana u Srbiji je lansiran portal NOIZZ.rs u okviru kompanije Ringier Axel Springer. Koliko je veliko poverenje čitalaca pokazalo se još tokom leta kada je NOIZZ sa više od 3,5 miliona poseta u julu ušao u top 10 sajtova u Srbiji. Stranice NOIZZ-a na društvenim mrežama svakodnevno prati skoro milion korisnika, a od 16. novembra 2016. godine do danas NOIZZ.rs je imao više od 14 miliona jedistvenih poseta i preko 88 miliona pregledanih strana (izvor: Google Analytics). NOIZZ.rs je namenjen svim pripadnicima generacije C (the Connected one) koji žive u digitalnom svetu i redovno koriste društvene mreže. Predstavlja jedinstvenu onlajn platformu kroz koju autori izražavaju stav i promovišu vrednosti slobode, tolerancije i humanosti. Jedna od inicijativa ovog sajta je da gradovi u Srbiji odustanu od javnih dočeka Nove godine i novac preusmere u humanitarne svrhe. U oktobru je održan prvi NOIZZ Fashion Award gde su promovisani i nagrađeni najbolji mladi dizajneri iz Srbije i regiona. NOIZZ platforma takođe organizuje i Make Some NOIZZ žurke i koncerte. NOIZZ brend je osnovan u Poljskoj novembra 2015. godine, a od tada se franšiza proširila na šest zemalja. Osim Srbije i Poljske, postoji još i u Nemačkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumuniji.


 

 


  Facebook Twitter LinkedIn Email Digg More...
  REGIONI I SVET
 

UREDNICA GARDIJANA O KOLAPSU DIGITALNOG MODELA

Urednica Gardijana, Katharine Viner, kaže da digitalno novinarstvo doživljava kolaps kao posledicu odliva prihoda u kompanije kao što su Facebook i Google. Po njenim rečima, Facebook je postao najbogatiji i najmoćniji izdavač u istoriji koji je urednike zamenio algritmom. Ona optužuje onlajn platforme da su udaljile celo društvo od otvorenog terena i istinske debate i argumenata, dok sami stvaraju milione od sadržaja izdavača koji privlače publiku. Ova dva giganta zajedno nazivaju se Duopoly i oni uzimaju lavovski deo od oglašavanja na svim news sajtovima širom sveta. Viner kaže da tranzicija od printa do digitala nije pod obavezno značila promenu osnovnog modela za mnoge izdavače, a to je da prihodima od oglašavanja finansiraju novinarstvo. Za trenutak je izgledalo da potencijalni rast publike može da nadoknadi pad štampanih izdanja. Ali nažalost novac ne ide nama već gigantima, terajući nas na prekomernu produkciju vesti sve lošijeg kvaliteta kojima publiku zatrpavamo tako da naš sadržaj postaje sve beznačajniji.


24SATA.HR NAJJAČA NATIVE ADVERTISING KUĆA NA SVETU

Native Advertising Awards, najveća globalna nagrada za native advertising u organizaciji Native Advertising Institute-a, pre dve nedelje je u Berlinu dodeljena najboljim kampanjama sprovedenim u poslednjih 12 meseci. Portal 24sata.hr se vratio kao najnagrađivanija native kuća sa čak 11 osvojenih nagrada, što je više od broja nagrada koje su dobili poznati portali poput Bilda, Forbesa, CNN-a i CBS-a. Kruna ovih nagrada upravo je ona za Native studio godine do 20 zaposlenih, u kojem je 24ContentHaus osvojio Bronzu. Među nagradama najviše se ističu tri zlata za YouTube seriju “Isti san”, čiji je pokrovitelj bila Coca-Cola. U 10 epizoda glavne uloge imaju JoomBoosovi mladi influenseri, stasali u YouTube Talent showu “Videostar”. “Isti san” dobio je zlato za najbolju seriju pod pokroviteljstvom, najbolje korišćenje influensera i najbolje korišćenje YouTube-a. Talent show “Videostar” dobio je Bronzu u kategoriji najbolje serije pod pokroviteljstvom. – Pobedili smo svetsku i domaću konkurenciju. JoomBoos je najveća YouTube mreža u regionu. Gledanost joj je 40 posto viša od nacionalne televizije – rekao je rukovodilac JoomBoosa Matej Lončarić.


UVOĐENJE INDIKATORA POVERENJA

Trinity Mirror i The Economist su se pridružili grupi od 75 news organizacija širom sveta koje su uključili “Trust Indicators” (indikator poverenja) na svoje websajtove što bi moglo da pomogne Googlu i Facebooku da identifikuju kvalitetno novinarstvo. Ove news organizacije se slažu da najveći deo njihvog saobraćaja ide preko dva giganta (googlea i facebooka) i da su oba pristala da podrže borbu za profesionalno novinarstvo iako u isto vreme upravo oni odnose najveći deo prihoda od oglašavanja na bazi news sadržaja velikih izdavača. Indikator poverenja je razvio Sally Lerhman iz Centra za primenjenu etiku na Santa Clara Univerzitetu. Ovaj indikator trebalo bi da čitaocima da u ruke alat pomoću kog mogu da provere kredibilnost sadržaja koji koriste. Google, Facebook, Bing i Twitter su se složili da koriste indikator poverenja i rekli su da će istražiti mogućnosti za što bolju upotrebu indikatora prilikom prikazivanja kvalitetnog sadržaja.


FACEBOOK PROMENE

Fejsbuk je napravio malu, ali katastrofalnu promenu,a to je da Srbija bude jedna od zemalja u kojoj se na glavnoj stranici korisnika te društvene mreže neće videti objave organizacija koje za to nisu platile. O ovome saznajemo više iz pisma koje je vlasniku kompanije Facebook uputio Stevan Dojčinović, urednik portala KRIK, čija je organizacija direktno ugrožena. Stranice, poput njihove, prebačene su u Explore Feed i korisnici moraju da odu na tu opciju kako bi videli njihove priče dok to ne važi za stranice onih koji su platili. Konstatujući da Srbija nije jedina mala zemlja u kojoj je Fejsbuk napravio izmene na glavnoj stranici korisnika, Dojčinović je ukazao da takve promene za KRIK mogu da budu katastrofalne, jer je do sada većina korisnika do sajta organizacije i njenih istraživačkih priča dolazila baš preko Fejsbuka. Fejsbuk nam je omogućio da zaobiđemo mejnstrim medije i naše priče predstavimo stotinama hiljada čitalaca, ali sada smo blizu propasti, ukazuje Dojčinović. Prema njegovim rečima, privlačenje čitalaca zasniva se na tome da proces bude što jednostavniji i svaki dodatni klik može da napravi veliku razliku.


NEDOZVOLJENA KONCENTRACIJA?

Pošto je Veće za elektronske medije donelo jednoglasnu odluku da ne postoje zakonski uslovi za sticanje sto posto akcija društva Nova TV d.d. od strane Slovenia Broadband-a zbog nedozvoljene koncentracije u smislu Zakona o elektronskim medijima, portal poslovni.hr je zatražio komentar od United Group, vlasnika Slovenia Broadband-a. „Evropski i lokalni pravni timovi United Group, koji su pripremili prijavu za ocenu koncentracije za Agenciju, započeli su s proučavanjem odluke”, rečeno je u United Group. U svim ostalim državama članicama Evropske unije, tvrde u Unitedu, dozvoljeno je zajedničko vlasništvo pružaoca medijskih usluga i operatora uz posebne uslove, ako je to potrebno. „Osnovno načelo proporcionalnosti EU predviđa primenu najmanje štetnih ograničenja tržišnog takmičenja i slobodnu uspostavu usluga, kada su dostupna alternativna rešenja prikladna i dostatna za postizanje legitimnog cilja. To uključuje zasebne strukture upravljanja i vođenja te mere vertikalne distribucije. Pravni timovi će težiti da utvrde kako, s obzirom na ograničen udeo Total TV-a na tržištu, može doći do ugrožavanja vezanog za medijski pluralizam, koji je jedini javno politički cilj kojem se teži”, rečeno je. United Group u većinskom je vlasništvu KKR-a, vodećeg globalnog investicijskog društva, s EBRD-om kao manjinskim vlasnikom.


BESPLATAN DIGITALNI BIZNIS MAGAZIN

The Northern Echo je lansirao besplatan digitalni biznis magazin sa animiranim stranicama koji se isporučuje direktno u inbox pretplatnika. Business Echo je interaktivni magazin sa 68 strana koji će izlaziti kvartalno i pokrivaće teme industrije, trgovine i inovacija, duž severno istočnog i severnog Jorkšira. Prducira ga tim koji uređuje Echo, nalaze se u Darlingtonu, u vlasništvu izdavača Newsquest. Sadržaj uključuje i video klipove i infografiku. Čitaoci mogu da preuzmu magazin i za mobilne uređaje. Urednik ovog inovativnog magazina kaže da je namera bila da tržištu sa dosta biznis magazina ponude nešto sasvim drugačije, sadržaj koji će oživeti biznis priče.


INDEPENDENT I THE SUN NAJBRŽE RASTUĆI NEWS SAJTOVI

Independent i The Sun su bili najbrže rastući websajtovi nacionalnih novina u Velikoj Britaniji u oktobru mesecu, prema ABC oditovanju, sa preko 70 posto rasta u odnosu na prošlu godinu. Mail Online, ipak ostaje najposećeniji websajt nacionalnih novina sa prosečno 14,7 miliona jedinstvenih posetilaca dnevno globalno. The Guardian i Telegraph, oba izdanja koja su ranije bila u prvih britanskih news websajtova, više se ne odituju od strane ABC-a.


BBC ULAŽE U LOKALNO NOVINARSTVO

Po rečima BBC-ijevog generalnog direktora Tony Hall-a na 50.-oj godišnijici ove medijske kuće, BBC je promenio raniji plan da iz budžeta lokalnih radio stanica uštedi 10 miliona funti. Naprotiv, plan je da ojačaju svoju mrežu 38 lokalnih radio stanica tako što će ih učiniti još lokalnijim. Dok drugi mediji na račun kreativnosti postaju sve manje lokalni, BBC želi da se što više poveže sa svojom publikom na nove načine. To i jeste uloga javnog servisa, kazao je Hall. “Želja nam je da obuhvatimo celu zajednicu, uključujući Facebook generaciju za koju znamo da voli muziku, ali nam kažu i da žele da znaju šta se dešava u njihovom okruženju. Vaš lokalni BBC mora postati mesto za sve uzraste i sva životna dešavanja, za ličnosti, zabavu, da prati vaše ekscentričnosti i da bude uključen u vaš život.” U drugom kvartalu ove godine BBC mreža lokalnih radio stanica imala je 8,2 miliona slušalaca nedeljno, što je 2 posto pada u odnosu na prošlu godinu. Kaže se i da je radio generalno kao medij stigao do 49 miliona odraslih, što je 2 posto rasta.


OEBS ZABRINUT ZBOG MERA SAD I RUSIJE

Prošle nedelje je Ministarstvo pravde SAD zatražilo od kompanija koje rade za "Raša tudej" u SAD da se registruju u skladu sa Zakonom o registrovanju stranih agenata dok je u sredu, kao odgovor, ruska Državna Duma izmenila svoj zakon o masovnim medijima dozvolivši vlastima da pojedine medije nazovu "stranim agentima", navodi se u saopštenju OEBS-a. Istog dana, više medija povezanih sa SAD, uključujući Glas Amerike i Radio Slobodna Evropa, dobilo je obaveštenje od ruskog Ministarstva pravde o potrebi da se registruju kao "strani agenti". Predstavnik OEBS-a za slobodu medija pozvao je i SAD i Rusku Federaciju da ponovo razmotre i uzdrže se od zahteva medijskim entitetima da se registruju kao "strani agenti". Podsetio je da su se zemlje učesnice OEBS dobrovoljno obavezale, uključujući putem Helsinškog završnog akta iz 1975. godine, da "im cilj bude olakšavaje slobodnije i šireg širenja informacija svih vrsta, da ohrabruju saradnju na polju informisanja i razmenu informacija s drugim zemljama, kao i da poboljšaju uslove pod kojima novinari iz jedne zemlje obavaljaju profesiju u drugoj zemlji".


PAD TRŽIŠTA ŠTAMPANIH MEDIJA U HRVATSKOJ

Istraživanje tržište štampe u Hrvatskoj u 2016. godini pokazalo je da su svi pokazatelji u padu - prodaja, oglašavanje i trgovina, kao i da je na tržištu dnevnih listova po prodaji najjača Styria grupa, a Hanza Media na tržištu oglašavanja u dnevnim novinama, podaci su koje je objavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). Agencija je ispitivanje tržišta štampe u Hrvatskoj u 2015. i 2016. godine sprovela na uzorku od ukupno 53 novinska izdavača i distributera štampe, a obuhvaćena su tržišta prodaje i oglašavanja opšteinformativnih dnevnih i nedeljnih izdanja. Rezultati pokazuju da je prošle godine prodato 73,7 miliona primeraka opšteinformativnih dnevnih novina, što je u odnosu na 2015. godinu pad za 8 posto. Prema vlasničkim grupama, na tržištu dnevnih novina najveći tržišni udeo ima Styria grupa Hrvatska, u većinskom vlasništvu Styria AG, koja putem "24 sata" i "Večernjeg lista" na tržištu belži udeo između 50 i 60 posto. Hanza media Grupa je, putem zajedničkog udela "Jutarnjeg lista" i "Slobodne Dalmacije", imala tržišni udeo između 30 i 40 posto. Treća grupacija je Glas Istre, u kojoj su izdanja "Novog lista", "Glasa Istre" i "Zadarskog lista", sa zbirnim tržišnim udelom između 10 i 20 posto. Kontrolu nad ta tri dnevna lista u septembru 2016. godine preuzela je JOJ Media House iz Slovačke. Sve ovo pokazuje da tržište Hrvatske ima veoma visok pokazatelj koncentracije CR4 (zajednički tržišni udeo četiri najprodavanija dnevna lista) od 83,38 posto.


SELIDBA KORISNIKA SA TV-A NA NOVE PLATFORME

Američki investicioni fond KKR, putem svoje telekomunikacione i medijske grupe United Group, namerava u Sloveniji i Hrvatskoj da oba tržišta prilagodi digitalnoj "revoluciji" i da preseli sadržaje i korisnike sa klasičnih tv kanala na nove platforme, rekao je njihov predstavnik. "Već smo investirali 230 miliona dolara za preuzimanje slovenskog Pro plusa i hrvatske Nove TV, a uložićemo i dodatna sredstva", kazao je u razgovoru za ljubljansko Delo Ludo Brammens iz fonda KKR. Dodao je da su kao investitor slične poduhvate već imali sa pedesetak kompanija u Evropi, a očekuju uspeh i na manjim tržištima poput Slovenije i Hrvatske. Slovenska produkcijska kuća Pro plus vlasnik je televizijskih stanica A-kanal i POP-TV, a KKR u Sloveniji već je vlasnik kablovskog operatera Telemach, pa su se u vezi sa novim preuzimanjem pojavile rezerve regulatora zbog koncentracije kapitala i medijske dominacije na malom tržištu. "Ako lokalni tv kanali žele da konkurišu jakim novim platformama i sadržajima koje nude Netflix, Amazon tv ili Facebook, onda će im biti ptreban vrlo jak partner koji ima sredstva i potrebnu bazu za njihovo prilagođavanje digitalnoj eri. Oni koji budu ostali na sadašnjoj ponudi biće za pet godina u vrlo lošem položaju", kazao je Brammens.


ŠPANSKA PRIMERA POVEĆAVA PRIHODE OD TV PRAVA

Španski prvoligaši će od sezone 2019-2020. moći da računaju na puno veći novac od prodaje tv prava, odnosno na 2,3 milijarde eura po godini. Prvi čovek španske Primere Javier Tebas izjavio je da bi novi ugovor o prodaji tv prava trebao biti zaključen do marta sledeće godine. Do sada su španski prvoligaši, osim Real Madrida i Barcelone, malo zarađivali od prodaje tv prava, i to zato što su Barca i Real mogli zasebno da prodaju televizijska prava za svoje utakmice. Iako je 2,3 milijarde eura po sezoni ogroman novac, u poređenju sa engleskom Premier ligom to je sitnica. Premier liga godišnje od prodaje televizijskih prava zaradi sedam milijardi eura.


ZNATNO VEĆA DOBIT RTL GRUPE

Nemačka televizija RTL Group izvestila je o značajno većoj dobiti u trećem tromesečju zahvaljujući dvocifrenom skoku u Francuskoj i Nemačkoj. Dobit pre kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) skočila je u trećem tromesečju 17,4 posto, na 263 miliona eura. Neto dobit grupe RTL uvećana je 11,8 posto, na 114 miliona eura. Prihodi su porasli 1,5 posto, na 1,37 milijardi eura. "Beležili smo jako dobre rezultate u našem nemačkom i francuskom televizijskom poslovanju - na tržištima televizijskog oglašavanja ostvarili smo znatno bolje rezultate od tržišnog proseka", kazao je u telefonskom razgovoru za Reuters jedan od izvršnih direktora kompanije Bert Habets. Tako je EBITDA u Mediengruppe RTL Deutschland skočila 23,9 posto a još veći skok, za 36,5 posto, zabeležio je francuski Groupe M6. U Velikoj Britaniji rezultati su bili slabiji, uz otkazane dve emisije, ali Habets je optimista u vezi ukupnih izgleda. Trenutno prihodi od oglasa čine 48 posto prihoda grupe, sadržaj 19 posto a digitalni prihodi 13 posto, a RTL ga po Habetsu želi povećati na između 15 i 20 posto. U sklopu tih nastojanja u RTL-u očekuju da će do kraja godine spojiti odeljenja za programsko oglašavanje SpotX i Smartclip u jedinstvenu kompaniju.


KINA – STRANE PUBLIKACIJE PO LOKALNIM ZAKONIMA

Prema pisanju MCOnline Redakcija, Kineski distributeri stranih publikacija moraju proveriti da li je sadržaj tih publikacija legalan u Kini, kaže se u izjavi predstavnika vlasti povodom slučaja Springer Nature, izdavača nekih od najpoznatijih naučnih publikacija na svetu, poput časopisa Nature i Scientific American, koji je u Kini bio prisiljen da blokira pristup tekstovima iz svoje baze koji sadrže pojmove "Tajvan", "Tibet" i "Kulturna revolucija". Odluka o uklanjanju oko hiljadu tekstova sa kineske verzije sajta izdavača, koja je privukla snažne kritike akademske zajednice i organizacija za zaštitu digitalnih prava, objašnjava se time da bi u suprotnom u Kini publikacije ovog nemačkog izdavača bile sasvim zabranjene. Ovo nije prvi slučaj protezanja cenzure na akademsku sferu u Kini i šire. Cambridge University Press je ranije ove godine bio prisiljen sa svog kineskog web sajta da ukloni 300 tekstova vezanih za kinesku istoriju, pod pretnjom prestanka poslovanja u Kini. Nakon oštrih reakcija akademske zajednice, tekstovi su vraćeni online.


Copyright - Asocijacija medija - 2017.
www.asmedi.org
info@asmedi.org

Članice-osnivači:
Adria Media Srbija; Akter Media Group d.o.o.; Alliance International Media; Attica Media Serbia; Europapress d.o.o.; NIP Fonet d.o.o.; Info Lokal Media Group; Kompanija Novosti AD; Kurir-info d.o.o.; Magyar Szo Lapkiado KFT;
Naše novine Info d.o.o.; Novi Magazin; NIP Nedeljnik d.o.o.; NIP Vranjske d.o.o.; Novinska agencija Beta Press d.o.o.;
Ringier - Axel Springer d.o.o.; Vreme d.o.o.
Ovaj email ste dobili jer se nalazite na mailing listi Asocijacije Medija.
Ukoliko ne želite više da primate ASMEDI Newsletter, možete se odjaviti ovde