Ako ne vidite slike, ili se newsletter ne prikazuje ispravno, kliknite ovde!
ASMEDI
NEWSLETTER
Novembar 2016
Asocijacija Medija
No. 281
U OVOM BROJU
Šta država može još da učini?
Saopštenje o slučaju Tanjug
Pokrenut portal Noizz i u Srbiji
Medijska strategija u Hrvatskoj
20 godina Al Jazeere
Povećanje novinskih pretplata
PRIJATELJI NEWSLETTERA
Telekom Srbija

PROSLEDI PRIJATELJU
Imate prijatelja u medijskoj industriji ili mislite da bi ga zanimao ovaj newsletter?
pošalji prijatelju!
POŠALJITE NAM VEST
Ako mislite da imate vest čije je mesto u newsletter-u, možete nam je poslati
putem email-a!
KONTAKT


Francuska 5
11000 Beograd
T/F: (+381 11) 30 65 545
Mob: (+381 64) 83 38 071
arhiva.asmedi.org
info@asmedi.org



Facebook Twitter LinkedIn Email Digg More...



















































































































































































































































































  Facebook Twitter LinkedIn Email Digg More...
  MEDIJI - DRUŠTVO - DOGAĐAJI
 

ŠTA DRŽAVA MOŽE JOŠ DA UČINI?

Prošlo je 100 dana rada nove Vlade, a još uvek nisu imenovani ni državni sekretar ni pomoćnik ministra za informisanje. Ipak, u poslednje dve nedelje, u različitim prilikama, čuli smo nekoliko izjava ministra kulture i informisanja Vladana Vukosavljević po pitanjima koja se tiču rada medija u Srbiji. Na sednici Odbora za kulturu i informisanje izjavio je da je, prema zakonskoj proceduri, novinska agencija Tanjug u procesu likvidacije koji će biti završen kada izmiri sva dugovanja prema trećim licima. A onda smo čuli, doduše između redova, da država razmišlja da oživi novinsku agenciju Tanjug i da postane većinski suvlasnik sa 51% akcija. Neočekivano, ali kako tema Tanjuga zavređuje veću pažnju, pročitajte o njoj i sledeća dva teksta. Zatim je na otvaranju dvodnevne konferencije Speak-Up, u organizaciji misije OEBS, EU delegacije i TACSO implementatora, o slobodi izražavanja i stvaranju uslova za rad medija u Srbiji, ministar Vukosavljević ocenio “da je zakonski okvir vrlo dobar i da ne vidi gde to država propušta da učini bilo šta potrebno za slobodu medija.” Na pitanja o optužbama koje se javno iznose, ministar je odgovorio da ne može ministarstvo biti odgovorno ako neki privatni medij vrši inkriminaciju. “Te stvari se reševaju na sudu po tužbama za klevetu. To su delikatne stvari", objasnio je Vukosavljević. O EU izveštaju da u Srbiji nije zadovoljavajuće stanje u pogledu slobode medija, Vukosavljević je uzvratio "Voleo bih da Dejvid Mekalister i drugi koji iznose ocene budu konkretniji u davanju podloge za njih", rekao je Vukosavljević i dodao da će ministarstvo pokušati da razabere o čemu je tačno reč. Ali bilo je i ponečeg ohrabrujućeg :“Neophodno je da u narednom periodu posvetimo veću pažnju položaju, profesionalizaciji i zaštiti novinara i njihovog rada”, poručio je Vukosavljević.


A ŠTA O TANJUGU KAŽU PRAVNICI?

Srpski propisi, konkretno Zakon o javnom informisanju i medijima, kažu da država ne može da bude vlasnik novinske agencije, čak ni posredno, preko nekakve državne ustanove, preduzeća ili drugog pravnog lica koje je u celini ili delu u državnoj svojini, odnosno koje se u celini ili delom finansira iz javnih prihoda, izjavio je Beti advokat Slobodan Kremenjak komentarišući stav ministra kulture Vladana Vukosavljevića da evropski propisi ne zabranjuju da država bude vlasnik novinske agencije. "Ne znam na koje evropske propise gospodin ministar misli, niti na koji način bi ti propisi bili i relevantni i merodavni za srpsku praksu. Ono što Vladu Republike Srbije obavezuje, pa samim tim i ministra Vukosavljevića, jesu pre svega srpski propisi", dodao je Kremanjak. "Srbija je svoju procenu o tome da li je u njenom interesu da ima novinsku agenciju donela još pre pet ili šest godina, Medijskom strategijom, kada se opredelila da će se, umesto što bi bila vlasnik medija, baviti stvaranjem pogodnog ambijenta za nezavisan, autonoman, profesionalan i održiv rad svih medija, bez obzira na njihovo vlasništvo", rekao je Kremenjak. Ovakva procena, kako je naveo, "potvrđena je i Zakonom o javnom informisanju i medijima iz 2014. godine i Odlukom o pravnim posledicama prestanka Javnog preduzeća Novinska agencija Tanjug, iz 2015. godine". "Ona je, dakle, konstanta srpske politike koja je preživela sve promene vlasti kojima smo u tom periodu bili svedoci", rekao je Kremenjak. On smatra da ministar duguje odgovor "šta je njegovo ministarstvo, u periodu od kada je postao ministar, uradilo na stvaranju ambijenta za nezavisan, autonoman, profesionalan i održiv rad svih medija, bez obzira na njihovo vlasništvo, koji ambijent se Srbija obavezala da će stvoriti danas".


SAOPŠTENJE O SLUČAJU TANJUG

Novinske agencije Beta i FoNet, ponovo ističu da je njihov osnovni zahtev da država, makar i sa zakašnjenjem od godinu dana, primeni zakon i odluku, koje je sama donela, i time stvori uslove za fer i ravnopravnu utakmicu na medijskom tržištu. Beta i FoNet u zajedničkom saopštenju, povodom učestalih medijskih navoda o okolnostima u kojima trenutno radi agencija Tanjug, pozivaju vlasti da u najkraćem roku dosledno i u celini bude sprovedena odluka Vlade o prestanku rada Javnog preduzeća Novinska agencija Tanjug. Agencija za privatizaciju proglasila je privatizaciju Tanjuga neuspešnom, pošto u dva navrata nije bilo zainteresovanih za kupovinu državne agencije. Zbog toga je, u skladu sa Zakonom o informisanju i medijima, 31.10.2015. godine automatski prestao da važi i Zakon o Tanjugu, da bi Vlada Srbije 3.11.2015. godine donela Odluku o pravnim posledicama prestanka rada Javnog preduzeća Novinska agencija Tanjug, koja je dva dana kasnije i zvanično stupila na snagu. U međuvremenu su ispunjeni svi uslovi i obaveze iz Odluke Vlade Srbije, izuzev brisanja Javnog preduzeća Novinska agencija Tanjug iz registra privrednih društava koji vodi Agencija za privredne registre, pa Tanjug sve vreme i dalje nesmetano radi, bez zakonskog osnova, koristeći nedozvoljenu državnu pomoć. I Direkcija za imovinu Republike Srbije je popisala nepokretnu i pokretnu imovinu Tanjuga, ali je nije preuzela u iščekivanju da Tanjug bude izbrisan iz APR… (pročitajte OVDE nastavak saopštenja)


SEMINAR POSVEĆEN ZDRAVSTVENOM SISTEMU SRBIJE

7. i 8. decembra biće održan poslednji ovogodišnji seminar iz serijala „Seminars for Media Professionals“. Ovaj seminar će pružiti priliku novinarima da unaprede svoje veštine izveštavanja o zdravstvu novim i svežim pristupom, u trenutku promena u sektoru zdravstvene zaštite u Srbiji. Učesnicima će informacije pružiti poznati eksperti iz oblasti zdravstva, predstavnici državnih institucija i politički analitičari. Učesnici će imati priliku da nauče kako se interpretiraju i vrednuju pojedini elementi reforme sistema zdravstvene zaštite, kako da prate istraživanje problema vezanih za zdravstvo, kako da vrše izbor tema koje imaju značaj za javnost i smeštaju teme u odgovarajući kontekst. Seminar realizuje Media News&Consulting u saradnji sa Asocijacijom medija i uz podršku ambasade SAD u Beogradu. Prijave i informacije možete dobiti putem mejl adresa: zoranpapic@mncbgd.com i info@asmedi.org.


RINGIER AXEL SPRINGER POKRENUO BREND NOIZZ I U SRBIJI

Kompanija Ringier Axel Springer pokrenula je u Srbiji 16. novembra novu platformu NOIZZ. Sajt je osnovan u Poljskoj novembra 2015, a jula 2016. je lansiran u Slovačkoj. NOIZZ je namenjen milenijalcima, generaciji koja je odrastala u digitalno povezanom svetu, konzumira informacije i zabavne sadržaje prvenstveno na mobilnim uređajima i aktivna je na društvenim mrežama. NOIZZ će pokrivati širok asortiman vesti i ekskluzivnih priča različitih formata, a sadržaje će distribuirati prvenstveno posredstvom društvenih mreža. Biće pokrenuti različiti formati, kao što su žurke „Make some NOIZZ“, pri čemu će prva žurka u Beogradu biti organizovana 29. novembra i ugostiće poznate srpske umetnike. Uredništvo uglavnom čine milenijalci, ukupno njih 11. Glavni urednik srpskog izdanja je Boris Trivan, direktor programa i jedan od osnivača Instituta za digitalne komunikacije. Jovan Protić, direktor za digitalno izdavaštvo Ringier Axel Springer Media AG kazao je: „Koncept brenda NOIZZ osmišljen je za urbanu populaciju od 16 do 35 godina. Na noizz.rs nudićemo jedinstvene, relevantne i provokativne informacije i stavove, a istovremeno pružati zabavne, vedre i korisne sadržaje našoj ciljnoj grupi. Jelena Drakulić Petrović, generalna direktorka Ringier Axel Springer Srbija dodatno objašnjava: „ Biće to velika šansa za oglašivače čija su ciljna grupa milenijalci, da do njih i dopru. Moto Noizz.rs glasi: raznovrsni i zabavni sadržaji namenjeni milenijalcima vredni širenja!“


OČUVANJE TRADICIJE I NAJAVA NOVIH PROJEKATA

Pre 74 godine, 15. novembra 1942, izašao je prvi broj „Slobodne Vojvodine”, preteče današnjeg „Dnevnika”. Od tada do danas, „Dnevnik” se u više od 25.000 brojeva svakodnevno pojavljuje pred čitaocima i s njima ulazi u 75. godinu rada i postojanja. Jedini dnevni list u Vojvodini na srpskom jeziku uvek se, kao i danas, štampao ćirilicom. Iz turbulentnih decenija rada i postojanja izlazio je jači i bolji. Generalni direktor „Dnevnik Vojvodina presa” Dušan Vlaović podvukao je da posle tri-četiri godine konačno ne mora da naglašava da je godina bila najteža u poslednjih nekoliko decenija. “Danas su svi parametri poslovanja stabilni i krećemo u nove projekte” - istakao je Vlaović. “Više od 120 bilborda širom Vojvodine najavljuje 75. godinu izlaženja našeg lista. To je samo početak velike promotivne akcije, u okviru koje je naglasak na tome da se vraćamo „korenima” odnosno starom logou koji je list „Dnevnik” imao od dana kada je preuzeo štafetu od „Slobodne Vojvodine”. Najavio je i brojne inovacije koje list čekaju narednih godinu dana. Među njima je i redizajn lista, koji će, kako je naglasio, biti minimalan da bi se postojeći osvežio. “Pripremamo osveženje naših dodataka koji izlaze subotom i nedeljom, a u planu je i pokretanje dodatka o poljoprivredi. Završavamo novi portal, koji će biti jedan od najsavremenijih. Narednih dana radićemo testiranje novog portala jer želimo da budemo prvi u Vojvodini i među deset najboljih u Srbiji. Na tenderu smo dobili magazin „Lovac”, koji sada ima tiraž 10.000 primeraka, ali od Nove godine biće 100.000. Posebnu pažnju posvetićemo video-produkciji na portalu, a prvi put ćemo našim čitaocima ponuditi pretplatu na PDF format” rekao je Vlaović.


NOVI MEDIJSKI FORMAT ADRIA MEDIJE

Video produkcija Adria Media Grupe i projekat Kurir TV, specijalnim emisijama AMERIKA BIRA i TRAMP ŠOU, otišli su ponovo korak dalje u proizvodnji informativnog sadržaja. Gledaoci su imali priliku da u šestočasovnom živom online programu čuju i vide uključenja reportera Kurira i Njuzvika iz izbornih štabova Klintonove i Trampa, uživo prate dolazak na glasanje novoizabranog predsednika SAD, razgovore s građanima Njujorka, atmosferu na ulicama i ispred biračkih mesta, kao i praćenje izbora u beogradskom hotelu Crowne Plaza, koje je organizovala američka ambasada. Ovaj format plasiran paralelno na tri različite platforme: sajtu Kurir.rs, Facebook i Youtube live strimu, privukao je u dva dana sedam miliona ljudi koji su tako pratili američke predsedničke izbore. Gosti u studiju Kurira u noći izbora bili su Ivica Dačić, Miloje Popović Kavaja, Voja Žanetić, Zoran Panović, a u emisiju su se uključili i ambasador SAD u Beogradu Kajl Skat, Muamer Zukorlić, Dragan Šormaz, Goran Miletić i drugi.


NOVEMBARSKI CORD NA 300 STRANA

Novembarski broj CorD magazina izašao je sa izuzetno bogatim sadržajem. Pored ekskluzivnih intervjua sa Miroslavom Lajčakom, ministrom inostranih poslova Slovačke, Li Mančangom, ambasadorom Republike Kine u Srbiji, Janom Mikhailovom, predsednicom FIC Srbija, Dušanom Petričićem, svetski priznatim karikaturistom i ilustratorom, CorD objavljuje i specijalni dodatak iz serijala “Partners”, ovog puta posvećen bilateralno saradnji Švajcarske i Srbije. U novembarskom broju CorD magazina objavljen je i poseban prilog na 28 strana, posvećen vinima i rakiji, uz učešće najeminentnjih proizvođača srpskih vina i rakija, a uoči novogodišnjih i božićnih praznika. Posebna publikacija, koja je izdata u saradnji sa Nacionalnom alijansom za lokalni ekonomski razvoj NALED, na engleskom i srpskom jeziku, u štampanim i digitalnim kanalima distribucije, na preko 150 stranica, takođe je deo novembarskog izdavačkog paketa Alliance international media (AIM), vodećeg “b2b” izdavača u regionu. Publikacija je štampana povodom 10. godišnjice NALEDa i sadrži intervjue, stavove i mišljenja najeminentnijih državnih i ekonomskih lidera, uglednih predstavnika diplomatskog kora u Srbiji, kao i više od 40 predsednika lokalnih samouprava iz cele Srbije.


TELEKOM SRBIJA OMOGUĆAVA RAZVOJ IT BIZNISA U SRBIJI

Telekom Srbija pokrenuo je program „mts startap ubrzanje“ namenjen polaznicima Startap Akademije koja je po peti put otvorila vrata Startita za preduzetnike na polju informaciono-komunikacionih tehnologija u Srbiji. Na ovaj način Telekom Srbija će obezbediti podršku polaznicima Akademije kroz mentorski angažman i relevantne predavače, a do 3 najuspešnije preduzetničke inicijative biće nagrađene nepovratnom donacijom u ukupnom iznosu od 20 hiljada evra. Ove godine Akademiju pohađa pet timova – Balloonera koji nastoji da učini povoljnijim svemirska istraživanja i transport do ivice svemira, Cactomain - sa servisom za pojednostavljeno registrovanje internet domena, Mir Media Group koji radi na postprodukciji zvuka za reklame i filmove, AddTag sa platformom koja korisnicima omogućava plaćanje karata za festivale, kao i interakciju sa brendovima i APER sa uređajem za prikupljanje podataka o potrošačima u maloprodajnim objektima. Svaki od timova imaće priliku da svoje inovativne ideje razvije u održiv biznis, primenjiv i na globalnom nivou. Po završetku programa Akademije, u aprilu 2017. godine, žiri koji čine po jedan predstavnik Telekoma Srbija i udruženja SEE ICT, kao i jedan nezavisni ekspert, izabraće tri najperspektivnija startapa koji će dobiti podršku za dalji razvoj svog poslovnog rešenja.


ŠTA POVEZUJE SMAJLIJA, VIBER, BLISKI ISTOK I XOOGLERA?

Odgovor je PRilika2016 - osma po redu konferencija Društva Srbije za odnose sa javnošću o najnovijim trendovima u struci koja će se održati u Hotelu Metropol 2. i 3. decembra. Pod sloganom „New age. New trends. New communication“ ovogodišnja PRilika će ugostiti renomirane predavače iz Evrope, Srbije i regiona. Publika u Beogradu će tako imati priliku da čuje profesora Skot E. Felmana, dugogodišnjeg istraživača na polju veštačke inteligencije i robotike i čoveka koji je 1982. predložio korišćenje simbola smajli, iz čega je nastao svetski fenomen online emotikona. Sa posebnim ponosom, ovogodišnja PRlika ugostiće Nadava Aviana, Global PR Lead-a u kompaniji ‎Viber, dok će izvršni direktor za komunikacije kompanije Mubadala Brajan Lot, približiti kako PR funkcioniše na Bliskom Istoku. Teodora Migdalovici, trener kreativnog mišljenja održaće radionicu na temu upotrebe kreativnosti u PR-u, dok će nas Lazar Džamić, dugogodišnji kreativni strateg u Google ZOO EMEA, posavetovati kako da prilagodimo PR alate u savremenom digitalnom svetu u kome nikad nije bilo lakše izbeći neki promotivni sadržaj. Među učesnicima su i Maksim Behar, predsednik međunarodne mreže organizacija za odnose sa javnošću i mnogi drugi koje vredi čuti. Više o konferenciji pogledajte na sajtu prilika.pr.org.rs. Za članove Asocijacije medija odobreni su posebni uslovi za učešće pa se o tome više informišite kod organizatora (DSOJ).


O LOKALNOM PRIVREDNOM RAZVOJU I MEDIJIMA

Nedavno je održan dvodnevni seminar "Lokalni privredni razvoj i mediji", u organizaciji kompanije Media News&Consulting u saradnji sa Asocijacijom medija i uz podršku Ambasade SAD u Beogradu. Prvi govornik i počasni uvodničar seminara bila je ministarka državne uprave i lokalne samouprave - Ana Brnabić, koja je privukla pažnju prisutnih konkretnim izjavama i podacima sa terena. Gospođa Brnabić istakla je i promenu u pristupu rada njenog ministarstva, a to je da rešavaju konkretne probleme, što je potkrepila sa dva primera: unapređenje elektronske uprave i pokretanje Akademije za zaposlene u državnoj administraciji i lokalnim samoupravama. Među polaznicima seminara bili su novinari dvadesetak lokalnih medijskih kuća širom Srbije, pa je očekivano što su za ministarku imali dosta pitanja. Seminar je okupio deset govornika - predavača koji su temu pokušali da osvetle iz najrazličitijih uglova. Među govornicima su, pored Ane Brnabić, bili: Jelena Bojović programska direktorka NALED-a, Aleksandar Kemiveš iz PKS, Mijat Lakićević urednik u "Novom magazinu", Dragan Vidaković iz udruženja "Zrenjaninski poslovni krug", Nebojša Zelenović gradonačelnik Šapca, Milan Ćulibrk glavni urednik NIN-a, Vladan Vasić gradonačelnik Pirota i Dragoljub Žarković glavni urednik "Vremena".


ELLE STYLE AWARDS 2016

Kompanija Adria Media Group i magazin Elle, okupili su 7. novembra najznačajnija imena iz domena mode i kulture, na ovogodišnjoj dodeli priznanja Elle Style Awards koja je održana u kristalnoj dvorani hotela Hyatt. Nagrade su u Srbiji dodeljene po četvrti put, a ovogododišnja dodela prevazišla je sve prethodne! I ovoga puta ELLE Style Awards podržala je kompanija Generali, kao i Portonovi Montenegro. Okupilo se više od 200 istaknutih zvanica iz sveta kulture i mode, među kojima su bili Rade Šerbedžija, Olivera Kovačević, Roksanda Ilinčić i mnogi drugi. Veče je prošlo u znaku zanimljivog programa, a na sceni su se pre i posle proglašenja pobednika smenjivali voditelji Boško Jakovljević i Nataša Miljković, dok je za muzički deo bio zadužen sjajni Tzootzoonga (Cucunga) ansambl. Ovogodišnji dobitnici Elle Style Award priznanja su: Muzika: Marko Šeliću Marčelo, Najbolji model: Mina Cvetković, TV lice: Olivera Kovačević, Humanitarni rad: Maja Lalić, Umetnost: Nikola Tamindžić, Pisac: Ivan Tokin, Film i pozorište: Bojana Nikitović, Internacionalni skaut: Jelena Ivanović, Sport: Ivana Španović, Dizajner: Ana Ljubinković, Ikona stila: Roksanda Ilinčić i Životno delo: Rade Šerbedžija.


FINANSIRANJE MEDIJA U POKRAJINI

10. novembra u Novom Sadu održana je Regionalna konferencija, posvećena manjinskim i lokalnim medijima. Ova konferencija će naredne godine prerasti u evropsku konferencijsku platformu kao rezultat uspešnog petogodišnjeg rada. Prilikom otvaranja konferencije potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević izjavio je da je za štampanje 22 lista na osam jezika ove godine iz pokrajinskog budžeta izdvojeno nešto više od 264 miliona dinara, što je više od 90 odsto od ukupnih izdvajanja za podršku svim medijima u pokrajini, uključujući i one na srpskom jeziku, a da je najmanje toliko planirano i u budžetu za 2017. godinu, što će obezbediti stabilno i održivo finansiranje izdavača. Glavna urednica lista “Mađar So” Marta Varju izjavila je da je taj dnevni list mnogo finansijski pogodilo kada je pokrajinska vlada smanjila dotacije za deset odsto u decembru prošle godine i da se raduje vesti da će taj iznos biti vraćen na raniji nivo. Živimo od oglašavanja i prodaje izdanja, ali i dotacija pokrajinske vade, rekla je FoNetu Marta Varju. Ističući da je Mađar So jedini dnevni list u Srbiji na mađarskom jeziku, ona je napomenula da on postoji 72 godine, da razvija svoj sajt i da nastoji da poboljša i sačuva štampano izdanje. O novim medijskim konceptima koji bi mogli da doprinesu održivosti manjinskih medija govorilo se i na poslednjem panelu tog dana u kom je učestvovao i Zoran Sekulić, predsednik Asocijacije medija.


DRUGI ROĐENDAN TV N1

Na prijemu povodom druge godišnjice televizije N1, pored novih projekata, povećanja broja sati sa terena, najavljen je i novi, moderan studio. "Mi smo za dve godine uspeli da postanemo jedan kredibilan, nezavisan medij koji svi čitaju i gledaju. Naša pokrivenost još nije onakva kakvu očekujemo, dodala je ona, ali za razliku od prethodne godine, kada smo bili samo na SBB i Total TV platformi, sada smo kod svih vodećih kablovskih operatera” izjavila je izvršna direktorka United Media Aleksandra Subotić. Direktor programa Jugoslav Ćosić konstatovao je da je N1 "ozbiljna konkurencija svima", jer se stalno nalaze među dva, tri kanala, ne računajući nacionalne emitere, a da neretko, kad se nešto događa, prestižu nacionalne kanale.


EFFIE U SRBIJI

Effie Worldwide, svetski lider marketinške efektivnosti, je objavio lansiranje prestižne Effie Awards u Srbiji, u partnerstvu sa International Advertising Association – Serbian Chapter (IAA Serbia). “Priključenje Effie Serbia ojačaće i dodatno unaprediti efektivnost marketinga kroz našh 48 programa i šire, izjavio je Neal Davies, Predsednik i CEO za Effie Worldwide. Putem Effie Index-a pomogli smo otkrivanje nekih od najefektivnijih agencija i brendova koji predstavljaju najsvetlije primere i uzore za čitavu marketinšku industriju.” Effie Index identifikuje i rangira najefektivnije agencije, oglašivače, brendove, mreže i holding kompanije analizirajući podatke finalista i pobednika sa svih svetskih Effie takmičenja. Effie Index se objavljuje jednom godišnje i predstavlja svetski najobuhvatnije rangiranje marketinške efektivnosti. Miloš Simić, Predsednik IAA Srbija, ovim povodom je izjavio: Ovaj program otvara novo poglavlje za marketing industriju u Srbiji. Za struku je izuzetno značajno izmeriti rezultate lokalne marketinške komunikacije, i biće dragoceno uporediti srpsko tržište sa ostalima kroz Effie Index. Effie šalje jasnu poruku o značaju marketinških komunikacija i njihovom doprinosu izgradnji jakih brendova.”


40 GODINA HEMOFARMA

Šabački Hemofarm, važna karika u sistemu regionalnog farmaceutskog lidera, proslavila je četiri decenije uspešnog poslovanja. Od skromnog pogona za proizvodnju sirupa, krema i pet vrsta infuzionih rastvora, postala je prvo deo vršačkog Hemofarma, a potom i deo nemačkog koncerna STADA koji joj je omogućio pristup stranim tržištima u 38 zemalja sveta i tržišnu prepoznatljivost. Ove godine Hemofarm obeležava i deceniju poslovanja u okviru STADA grupe. Od 2016. godine, Hemofarm je i centar STADA-e za tržišta jugoistočne Evrope. Put kompanije do nacionalnog ekonomskog simbola trasiran je i opredeljen odlukom najvišeg menadžmenta da ulaže u zaposlene jednako kao i u proizvodnju. “Na čelu sam firme koja broji više od 2700 ljudi i nije floskula kada kažem da smo svi deo jedne velike porodice. Svako u njoj zna svoja zaduženja i svi težimo istom cilju – da proizvodimo kvalitetne i cenovno dostupne lekove i da pod okriljem STADA-e držimo poziciju jednog od najvećih proizvođača generičkih lekova u svetu”, rekao je Ronald Seeliger, generalni direktor Hemofarma i potpredsednik STADA-e.


OPŠTINA TITEL URUČILA PRIZNANJE BLIC FONDACIJI

Nakon pisanja Blica o problemima porodice Rofa, veliki broj donatora i ljudi velikog srca priključili su se akciji Blic fondacije i omogućili da ova višečlana porodica dobije novu kuću. Porodica Rofa do sada je živela u staroj i trošnoj kući. Andriana će, od sada, s majkom Snežanom, braćom Voislavom (17) i Andrijom (14) i sestrama Zoranom (4) i Jovanom (6) i bebom Anom imati na raspolaganju kuću od 60 kvadrata u Titelu i ogromno dvorište. Kuća ima kuhinju, kupatilo, tri sobe, letnju kuhinju, prostrani tavan i nalazi se blizu škole, ali i sportskih terena. Opština Titel je dodelila Blic fondaciji priznanje povodom Dana opštine, a plaketa je uručena na svečanoj sednici. Predsednik opštine Titel Dragan Božić rekao je da je Blic fondaciju preporučilo Udruženje građana iz Titela, a zbog iskazane humanosti i pomoći porodici Rofa. “Blic fondacija je uvek tu da pomogne deci, ali mi ipak ne možemo sve sami. Zato, hvala i opštini Titel koja nam je omogućila da administraciju oko kupovine kuće porodici Rofa obavimo u najkraćemo mogućem roku i majku sa šestoro dece smestimo u novu kuću pre prvog ovogodišnjeg snega”, rekla je izvršna direktorka Blic fondacije Ljiljana Knežević.


 

 


  Facebook Twitter LinkedIn Email Digg More...
  REGIONI I SVET
 

MEDIJSKA STRATEGIJA U HRVATSKOJ

Ministarka kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je da će već početkom 2017. godine biti uveden red u finansiranje u kulturi, najavivši donošenje medijske strategije koja će obuhvatiti i neprofitne i komercijalne medije. Vlada će raditi na donošenju medijske strategije koju je propustila doneti vlada Zorana Milanovića, iako ju je godinama najavljivala, rekla je Obuljen Koržinek i istakla da će njom biti obuhvaćeno celo pluralno medijsko tržište - javni i privatni mediji ali i tzv. mediji zajednice, odnosno treći medijski sektor. "Pluralno medijsko tržište znači da sva ta tri dela funkcionišu", istakla je i odbacila nagađanja o nezainteresovanosti za neprofitne medije. "Taj projekt će se finansirati iz Evropskog socijalnog fonda, a konkurs bi mogao biti raspisan već 2017.", rekla je. Nova medijska strategija će, kaže, sigurno definisati demokratičnost u izmenama zakona o HRT-u kako se ubuduće ne bi moglo donositi bez široke javne rasprave i dva saborska čitanja.


IZABRAN VD HRT-A

Hrvatski sabor je većinom od 115 glasova za, četiri protiv i četiri suzdržana glasa imenovao Blagu Markotu za VD-a HRT-a. Za ovo radno mesto, Markotu je predložio Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora. Blago Markota je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na kojem trenutno pohađa doktorske studije iz Poslovne ekonomije. Zaposlen je na HRT-u od 1999. godine, član je Izvršnoga odbora Svetskog saveza audiovizualnih arhiva FIAT/IFTA, a aktivan je i u Evropskoj radiodifuznoj uniji (European Broadcasting Union – EBU) kao projektni menadžer za digitalizaciju audiovizualnih arhiva javnih medijskih servisa u jugoistočnoj Europi. Član je više radnih grupa Ministarstva kulture za arhivistiku i digitalizaciju kulturne baštine, kao i asistent za medijski menadžment na fakultetu Sjever u Koprivnici.


20 GODINA AL JAZEERE

Prvog novembra obeležena je 20. godišnjica od kako je Al Jazeera, satelitski kanal na arapskom jeziku, lansirala iz Dohe prvi signal. Kao jedan od prvih arapskih news-kanala ova televizijska meža sa sedištem u Kataru zauvek je promenila medije na Bliskom Istoku i ubrzo postala najgledanija TV-stanica na Bliskom Istoku i severu Afrike. Stalno pokrivanje sukoba i dijaloške emisije bez cenzure bili su bez premca u regionu gde vlade jako kontrolišu medije.VD generalnog direktora Al Jazeere, Mostefa Souag izjavio je:”Kako ulazi u treću deceniju rada, Al Jazeera nastavlja rad kao vodeća medijska organizacija sa brojnim kanalima na različitim jezicima, privlačeći pažnju miliona lojalnih gledalaca koji veruju njenom kredibilitetu i cene njenu hrabrost te posvećenost njima”.11. novembra Al Jazeera Balkans je obeležila petu godišnjicu rada. Pored centralnog studija u Sarajevu, kanal ima i regionalne centre u Zagrebu, Beogradu, Skoplju i Podgorici, dopisnike u Prištini, Nišu, Banjoj Luci, kao i Vašingtonu, Londonu i Briselu, a koristi i globalnu mrežu dopisništava Al Jazeera Media Networka.


POVEĆANJE NOVINSKIH PRETPLATA

Prema pisanju redakcije McOnline, novinske organizacije poput New York Timesa, Washington Posta, Atlantica i ProPublice zabeležile su porast broja pretplatnika nakon pobede Donalda Trumpa na američkim predsedničkim izborima i apela koji je svojim gledaocima uputio voditelj John Oliver. U prvim danima nakon američkih predsedničkih izbora, donacije nezavisnom centru za istraživačko novinarstvo ProPublica porasle su za deset puta u odnosu na dotadašnji prosek. New York Times, koji je za vreme izbora omogućio potpuno otvoren pristup svom sajtu, u odgovoru na Trumpovu provokaciju na Twitteru, objavio je da su pretplate na njihova štampana i digitalna izdanja nakon izbora porasle čak četiri puta. Povećanje broja pretplata prijavljuju i The Atlantic, čije su pretplate skočile za 160 posto, i Mother Jones, sa desetorostrukim povećanjem donacija. Način na koji je o izborima izveštavao Washington Post, čiji su tekstovi bili izrazito protiv Trumpa, povećao je popularnost i preporuke za pretplatu i za te novine. No, najveći podsticaj dao je komičar John Oliver, koji je tokom svoje subotnje emisije o posledicama izbora pozvao gledaoce da podrže rad američkih nezavisnih medija. Pored apela popularnih ličnosti i medijskih organizacija, porast podrške građana objašnjava se kao reakcija na Trumpovu kampanju, tokom koje je pretio nezavisnim medijima i obećavao promene Prvog amandmana, koji svim Amerikancima garantuje slobodu govora.


ODGOVORNO OGLAŠAVANJE

Danska kompanija Lego odlučila je da prestane da reklamira svoje proizvode u Daily Mail-u, nakon javne kampanje „Prestanite da finansirate mržnju“ koja je pozvala velike kompanije da odustanu od reklamiranja u medijima koje promovišu mržnju i diskriminaciju. Potparol kampanje izjavio je da pozdravlja odluku kompanije Lego i da traže od brendova da slušaju svoje klijenate kad im kažu da žele da zaustave finansiranje mržnje, a to je ono što su oni uradili. Lego je prva velika kompanija koja je pristala na zahteve aktivista. Kompanija Co-Op Group revidira svoje oglašavanje, dok su druge kompanije odbile da povuku svoje oglase.Potparol Lega, Roar Rude Trangbaek izjavio je za Independent da kompanija provodi mnogo vremena slušajući šta deca imaju da kažu. "Mi smo počastvovani što vidimo koliko potrošača širom sveta izražava brigu za našu kompaniju i naš brend. i uvek ćemo da damo sve od sebe da opravdamo poverenje i veru koju nam ljudi širom sveta pokazuju svaki dan.” Ova odluka doneta je nakon što je pismo koje je zabrinuti otac uputio kompaniji Lego, postalo viralno za samo šest dana.


AXEL SPRINGER RAST U TREĆEM KVARTALU

U prvih devet meseci tekuće finansijske godine kompanija Axel Springer SE je profitirala od konstantnog rasta svog digitalnog biznis modela. Dr Matijas Dopfner, izvršni direktor kompanije izjavio je:” Dok nastavljamo da razvijamo naše digitalne operacije, napravili smo veliki korak napred u ovoj godini - u SAD, kao i na evropskim tržištima. Veoma smo zadovoljni što se ovaj razvoj ogleda u rastu naše korporacije, i što možemo potvrditi prognozu za celu godinu.” Tokom ove godine, kako je najavljeno, Axel Springer nastavlja dalji razvoj digitalnog projekta rasta BUSINESS INSIDER i UPDAY, kao i širenje američkih poslovanja Bonial grupe. Osim toga, u julu, Axel Springer je preuzeo 93 odsto akcija kompanije eMarketer, vodećeg provajdera na tržištu podataka. Osim toga, @Leisure grupa, u kojoj Axel Springer ima većinski udeo, stekla je udeo u Land & Leisure AS u septembru. Takođe, u septembru, Axel Springer pristao je da kupi preostali manjinski udeo od 39 odsto u Car & Boat Media, francuskom portalu za automobile. Kao rezultat širenja digitalnih poslovnih modela, prosečan broj zaposlenih u Axel Springeru u prvih devet meseci ove godine, u odnosu na prethodnu godinu je povećan za 1,6 odsto od 14.908 do 15.143.


HUFFINGTON POST OD NULE SA TRAMPOM

Nakon predsedničkih izbora u SAD, na kojima je Donald Tramp odneo pobedu, Huffington Post je uklonio uredničku napomenu koja je mesecima bila postavljana na kraju svakog članka, a u kojoj je Donald Tramp opisivan kao rasista i ksenofob."Urednička napomena: Donald Tramp redovno podstiče na političko nasilje. On je serijski lažljivac, ksenofob, rasista, mrzitelj žena, poklonik teorija zavera koji je u više navrata izjavio kako namerava zabraniti svim muslimanima ulazak u SAD".Rajan Grim, šef Huffington Postove redakcije u Vašingtonu poslao je dopis zaposlenima u kome se kaže da ubuduće neće stavljati ovu napomenu kako bi krenuli sa Trampom od nule."On je sada predsednik i želimo krenuti od nule i biti fer. Ukoliko bude vladao na rasistički i mizogeni način, zadržavamo pravo da ponovno uvedemo napomenu. To radimo iz poštovanja prema instituciji predsednika", stoji u objašnjenju.


OTPUŠTANJA U WALL STREET JOURNAL-U

Od 14. novembra američki dnevni list Wall Street Journal pojavio se u novom štampanom izdanju sa smanjenim brojem rubrika posvećenih umetnosti, kulturi i lokalnim vestima, dok je prostor posvećen poslovnim vestima i finansijama ostao isti.Džerard Bejker, glavni i odgovorni urednik izjavio je da se moraju preorijentisati na izdavanje štampanog izdanja koje će se održati na čvrstim finansijskim temeljima, dok istovremeno nastavljaju sa širenjem digitala.Ove promene dovešće do ukidanja nekih pozicija u ovom procesu.


RESTRUKTUIRANJE REUTERSA

Thomson Reuters, multinacionalna medijska korporacija, sa sedištem u Njujorku, planira da ukine oko 2.000 radnih mesta širom sveta i potroši oko 200 do 250 miliona dolara da bi unapredila svoje poslovanje.Procenjuje se da će restruktuiranje najviše pogoditi odeljenja za finansije i rizike, preduzetništvo, tehnologiju i operacije.Kompanija Thomson Reuters u čijem se vlasništvu nalazi novinska agencija Reuters, posluje u više od 100 zemalja i zapošljava preko 60.000 ljudi.Prihod kompanije u trećem kvartalu iznosio je 286 miliona dolara, dok je u istom periodu prošle godine bio 293 miliona dolara.


MEDIJSKI MRAK U TURSKOJ

Vlada Turske je nastavila sa gušenjem medijskih sloboda. Poslednji udar na slobodu medija je blokada društvenih mreža nakon hapšenja 11 prokurdskih poslanika u Dijabakiru.Pored Twittera, Facebook-a i Youtuba, blokirani su Viber i WhatsApp.Ograničenje pristupa internetu uobičajeno je u Turskoj jer vlada na taj način pokušava sprečiti medijsko izveštavanje nakon političkih incidenata.Prošlog meseca, vlada je blokirala Google Drive, Dropbox, OneDrive i GitHub s ciljem da zaustavi širenje e-mailova turskog ministra energije i prirodnih resrursa, Berata Albayraka.


Copyright - Asocijacija medija - 2016.
www.asmedi.org
info@asmedi.org

Članice-osnivači:
Adria Media Srbija; Akter Media Group d.o.o.; Alliance International Media; Attica Media Serbia; Europapress d.o.o.; NIP Fonet d.o.o.; Info Lokal Media Group; Kompanija Novosti AD; Kurir-info d.o.o.; Magyar Szo Lapkiado KFT;
Naše novine Info d.o.o.; Novi Magazin; NIP Nedeljnik d.o.o.; NIP Vranjske d.o.o.; Novinska agencija Beta Press d.o.o.;
Ringier - Axel Springer d.o.o.; Vreme d.o.o.
Ovaj email ste dobili jer se nalazite na mailing listi Asocijacije Medija.
Ukoliko ne želite više da primate ASMEDI Newsletter, možete se odjaviti ovde