Ako ne vidite slike, ili se newsletter ne prikazuje ispravno, kliknite ovde!
ASMEDI
NEWSLETTER
Septembar 2018
Asocijacija Medija
No. 323
U OVOM BROJU
Prava mera medija
O medijskoj samoregulaciji
Donacija Privredne komore Tanjugu
802 miliona korisnika interneta u Kini
Kako novine dobiju ime
Lobistički rat u Briselu
PRIJATELJI NEWSLETTERA
Telekom Srbija

PROSLEDI PRIJATELJU
Imate prijatelja u medijskoj industriji ili mislite da bi ga zanimao ovaj newsletter?
pošalji prijatelju!
POŠALJITE NAM VEST
Ako mislite da imate vest čije je mesto u newsletter-u, možete nam je poslati
putem email-a!
KONTAKT


Francuska 5
11000 Beograd
T/F: (+381 11) 30 65 545
Mob: (+381 64) 83 38 071
arhiva.asmedi.org
info@asmedi.org



Facebook Twitter LinkedIn Email Digg More...


















































































































































































































































  Facebook Twitter LinkedIn Email Digg More...
  MEDIJI - DRUŠTVO - DOGAĐAJI
 

PRAVA MERA MEDIJA

Pošto je završila i objavila istraživačku studiju “Prava mera medija”, Asocijacija medija nastavlja rad na istoimenom projektu. Već 4. oktobra očekuje nas jednodnevna strukovna konferencija u Beogradu na kojoj će se okupiti svi zainteresovani za dalji razvoj oblasti medijskih merenja u Srbiji. Više inostranih predavača, predstavnika međunarodnih istraživačkih kompanija, medijskih asocijacija i oditorskih kuća, održaće prezentacije o najnovijim dostignućima u ovoj oblasti, ali i podeliti sa nama iskustva sa tržišta koja su uporediva sa našim kako u oblasti regulative, tako i u pojedinim vrstama medijskih merenja. Značajan deo zauzeće i razgovor o merenjima digitalnih medija, ali i o tome kako se vrši medijsko planiranje sa i bez podataka. Na kraju konferencije biće predstavljen program obuka za medijska preduzeća na temu „Kako pripremiti svoj medij za merenje“. Konferencija i obuke će se realizovati u saradnji sa Ministarstvom kulture i informisanja, i uz pomoć USAID programa za jačanje okruženja za bolje poslovanje medija. Izvršna produkcija je u rukama iskusnog tima Color Media Communication.


O MEDIJSKOJ SAMOREGULACIJI

Kompanija Media News&Consulting u saradnji sa Asocijacijom medija i uz podršku Ambasade SAD u Beogradu, 25. i 26. septembra organizuje dvodnevni. Seminar je posvećen dopunskoj edukaciji novinara u cilju kvalitetnijeg izveštavanja o problemima medijske samoregulacije u Srbiji.U radu seminara može da učestvije dvadeset polaznika iz medijskih kuća širom zemlje. Prijave za učešće slati najkasnije do 01.09.2018. godine na e-mail adrese: info@mncbgd.com i info@asmedi.org. Kao govornici u radu seminara će učestvovati predstavnici Saveta za štampu, Komisije za žalbe Saveta za štampu, Ministarstva za kulturu i informisanje, sudije, advokati, istaknuti novinari i urednici.


RADNA GRUPA VREDNO RADI

Radna grupa, koju je formirala Vlada Republike Srbije za potrebe izrade nacrta Strategije javnog informisanja za period od narednih pet godina, polako privodi kraju svoju prvu fazu rada, a to je Analiza stanja izdvojenih 17 tema, među kojima su pitanja medijskog pluralizma, informisanja manjinskih zajednica, pitanje javnih servisa, medijska pismenost, ali i mnoge druge teme važne za ekonomsku održivost medija. Radna grupa radi dinamikom dva sastanka nedeljno, a posle analize predstoji joj rad sa ekspertima, definisanje ciljeva, analiza mera i efekata, kao i sastavljanje akcionog plana. Metodologija rada, za razliku od ranijih pokušaja, definisana je novim Zakonom o javnim politikama, što sa jedne strane olakšava rad, ali i ne leži svim članovima radne grupe koji nisu imali iskustva sa takvim tehnikama i načinom odlučivanja. Činjenica je da je ovakav način rada daleko inkluzivniji od svih prethodnih i da je data prilika svim zainteresovanim stranama da u određenoj formi iskažu svoje interese. Rok za izradu nacrta je kraj godine. Asocijacija medija ima svog predstavnika u ovom telu.


DONACIJA PRIVREDNE KOMORE TANJUGU

Novinska agencija Tanjug dobila je od Privredne komore Srbije (PKS) 1.435.000 dinara za kameru najnovije generacije, preneo je juče Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS). Donacija je Tanjugu uplaćena 21. juna 2018. godine po osnovu ugovora koji su potpisali Privredna komora Srbije i Tanjug u cilju "kvalitetnijeg praćenja i aktivnog izveštavanja o važnim društveno-ekonomskim događajima u Srbiji", piše u odgovoru koji je PKS uputila CINS. Navodi se i da Tanjugov ekonomski servis prati teme o aktivnostima Komore i drugih poslovnih asocijacija. Iako je Tanjug ugašen uredbom Vlade pre tri godine, on je u 2017, poredeći sa prethodnom godinom, uvećao prihode od donacija, dotacija i subvencija, kao i prihode od prodaje proizvoda i usluga. Za prihode Tanjuga delom su zaslužne i pojedine državne institucije koje su nastavile da isplaćuju novac Agenciji,tako što su sklapale različite komercijalne ugovore i nakon što je 31. oktobra 2015. prestao da važi Zakon o Tanjugu. Od tada do 15. juna 2018. Agenciji je isplaćeno 117.628.222 dinara državnog novca, od čega 40.838.064 dinara po osnovu komercijalnih ugovora. Ostatak novca dat je za gašenje Tanjuga.


JOŠ 14,4 MILIONA DINARA ZA POTREBE TANJUGA

Vlada Srbije odobrila je 14,4 miliona dinara Republičkoj direkciji za imovinu za finansiranje izbora procenitelja koji bi trebalo da analizira ugovore i utvrdi visinu naknade za ustupanje imovinskih prava agencije Tanjug, Objavljeno je u novom broju "Službenog glasnika". Kako se navodi, sredstva iz tekuće budžetske rezerve izdvajaju se "radi obezbeđivanja nedostajućih sredstava potrebnih za finansiranje aktivnosti vezanih za postupak izbora ovlašćenog procenitelja, radi analize ugovornih odnosa i utvrđivanja visine naknade za ustupanje iskorišćavanja drugih imovinskih prava Javnog preduzeća Novinska agencija Tanjug". O realizaciji tog rešenja staraće se Ministarstvo finansija.


PRVI BROJ ČASOPISA „ARTEM“

Prvi broj mesečnog časopisa „Artem“ predstavljen je 3. septembra u svečanoj sali Gradske opštine Stari grad. Kako kaže glavna i odgovorna urednica ovog časopisa i članica UNS-a Dragana Đokić Artem je časopis kulture i umetnosti življenja, a tekstovi su na srpskom i engleskom jeziku“.„Nastali smo iz potrebe da iz meseca u mesec stvarnost sagledavamo iz drugačijeg, možda čak i jednog zaboravljenog ugla kako bi uspeli da povratimo i negujemo prave vrednosti u našem društvu“, rekla je UNS-u Đokić. U septembarskom broju čitaoci će moći da pročitaju intervjue sa poznatim književnicima, kompozitorima, glumcima, kao i da saznaju više o kulturnim i naučnim institucijama…


GRAFIMA 2018.

Ovogodišnji, 40. Međunarodni sajam grafičke, papirne i kreativne industrije - Grafima - najznačajnije godišnje regionalno sajamsko okupljanje profesionalaca u ovim oblastima, biće održan pod svodovima Beogradskog sajma od 26. do 29. septembra 2018. godine. Pod sloganom "Više boje", srpskom i regionalnom tržištu biće predstavljen širok spektar mašina, uređaja i opreme za grafičku industriju, paleti neizostavnih sirovina, repromaterijala ili finalnih proizvoda za različite sektore grafičke industrije, ali i kompleksnim softverskim, ICT ili dizajnerskim rešenja u ovim oblastima. Na sajmu se kao izlagači, prezenteri, davaoci usluga ili u drugom svojstvu pojavljuju proizvođači, uvoznici, izvoznici i distributeri mašina, opreme i komponenata, štamparije, dizajn studija, uvoznici repropromaterijala, papira, polovnih mašina... Domaćin ovogodišnje Grafime je kompanija Epson, globalni lider u inovacijama i proizvodnji uređaja za prikaz slike. Ne treba zaboraviti da se zajedno sa Grafimom, na istom mestu i u isto vreme, od 26. do 29. septembra 2018, u hali 4 Beogradskog sajma, održava i 26. Međunarodni sajam informatičko-bitrotehničke opreme Biro-Expo.


URUČENA NAGRADA “MILORAD MANDIĆ MANDA”

Glumac Srđan Žika Todorović proglašen je na Filmskim susretima u Nišu dobitnikom nagrade "Milorad Mandić Manda" za najbolje ostvarenu komičnu ulogu u celokupnoj filmskoj produkciji u proteklih godinu dana. Povelja i nagrada od 100.000 dinara pripala mu je za izvanredne uloge u filmovima "Prokleti pas" i "Južni vetar". Srđan Todorović se zahvalio ljudima koji su "ekspresno brzo uspostavili ovu nagradu" - pre svega porodici Mandić, produkciji "Contrast Studios" Radoša Bajića i kompaniji "Blic". Nagradu su mu uručili direktor "Blica" Veselin Simonović i Predrag Jočić, producent "Contrast Studios" i direktor fotografije. - Moja osećanja su pomešana. Imam veliku čast ali i tugu da se drugu godinu nalazim na ovom mestu i da najavim dobitnika nagrade "Milorad Mandić Manda". Verovatno da bi on bio među dobitnicima ove godine, ali nažalost nije sa nama. Mi ćemo i kroz ovu nagradu održavati uspomenu na velikog Mandu - rekao je direktor "Blica" Veselin Simonović. Nagrada "Milorad Mandić Manda" je ustanovljena prošle godine na inicijativu Radoša Bajića, uz podršku "Blic-a" i kompanija "Ringier Axel Springer". Prvi dobitnik bio je Nikola Kojo.


MEDIJSKI KONKURS „DRUGAČIJE OD DRUGIH“

Podsećamo vas da je Stalna konferencija gradova i opština - Savez gradova i opština Srbije (SKGO), u okviru programa „Podrška lokalnim samoupravama u Srbiji na putu ka EU - Druga faza" koji finansira Vlada Švedske, i ove godine raspisala konkurs za najbolje medijske priloge o praksi u lokalnoj samoupravi "Drugačije od drugih" koji je za novinare lokalnih, regionalnih i nacionalnih medija otvoren od 15. aprila do 15. oktobra 2018. godine. Teme konkursa su: EU integracije, zaštita životne sredine, unapređenje poslovne klime, prevencija i upravljanje vanrednim situacijama, као i rodna ravnopravnost i ljudska prava na lokalnom nivou. Raspisivanjem ovog konkursa SKGO želi da istakne važnost i ulogu lokalnih vlasti u ovim oblastima, a u cilju poboljšanja kvaliteta usluga koje pružaju građanima. U okviru konkursa "Drugačije od drugih" biće dodeljeno ukupno pet nagrada, a autori najboljih priloga biće nagrađeni laptop računarima. Ocenu o najboljim medijskim prilozima doneće nezavisni žiri, koji čine iskusni urednici vodećih redakcija: Nada Gogić (RTS), Suzana Trninić (TV Prva), Veselin Simonović (Blic), Zoran Sekulić (Fonet) i Vladan Samardžić (Večernje novosti).


NOVOSADSKI OKTOBERFEST 2018

Uz podršku Ambasade Nemačke, Nemačko-srpske privredne komore i Grada Novog Sada, Color Press grupa organizuje Novosadski Oktoberfest 2018 koji će se održati 19. i 20. oktobra. Nakon fantastičnih uspeha u prethodne dve godine održavanja ovog festivala, kada je više od 15.000 posetilaca došlo u Master centar Novosadskog sajma na ovu dvodnevnu manifestaciju, za ovu godinu pripremljeni su novi sadržaji na kojima će ljudi uživati uz već tradicionalno dobro pivo, perece, kobasice... Neki od izvođača koji će nastupiti na festivalu su: Hladno pivo, Dejan Petrović Big Band, Zvonko Bogdan, Psihomodo Pop, Orthodox Celts, Love Hunters. Za više informacija o samom programu, rezervaciji stolova možete posetiti zvaničnu veb-stranicu: oktoberfest2018.rs.


 

 


  Facebook Twitter LinkedIn Email Digg More...
  REGIONI I SVET
 

802 MILIONA KORISNIKA INTERNETA U KINI

Na osnovu pisanja sajta Advertiser-Serbia, Amerika trenutno ima oko 300 miliona korisnika Interneta, dok je sama Kina pre deset godina imala nešto više od 100 miliona korisnika Interneta. U periodu od jula ove godine pa do danas Kina je zabeležila 29,68 miliona novih korisnika Interneta. Rasprostranjenost Interneta među celokupnim kineskim građanstvom sada iznosi 57,7%, s tim da preovladavaju korisnici mobilnog Interneta kojih ima 788 miliona (98% svih korisnika Interneta u toj zemlji). Oko 71% korisnika Interneta u Kini koristilo je neku od usluga online plaćanja i usluga povezanih s e-trgovinom, njih 74,1% koristilo je neku od lokalnih aplikacija za stvaranje kratkih video zapisa, njih 43,2% koristilo neku od aplikacija za uporabu taksi usluga, a njih 37,3% za rezervaciju autobusnog ili železničkog prevoza.


KAKO NOVINE DOBIJU IME

U knjizi „How Newspapers Get their Names“ autor James Bernhard je pokušao shvatiti logiku kako su novine dobile imena. Autor je napravio nekoliko podela: časopisi političkih partija, časopisi koji u svom nazivu aludiraju na modele dostavljanja poruka (Post, Mail, Herlad, Telegrapf, Telegram, Express), novine koje u svom nazivu određuju neku lokaciju, novine koje u svom nazivu imaju termine iz flore i faune i novine koje su u svom nazivu upućivale na određene zvukove (Signal, Voice, Monitor). Nazivi novina Bosanski vjestnik, Bosanac, Bosanska vila i Bosanski prijatelj davno su se izgubili, a artikulirali su ljubav za Bosnom, piše sajt media.ba. Tradicija štamparstva i izdavanja novina u Bosni i Hercegovini stara je više od 150 godina. Istovremeno, teško je doći do podataka koliko se novina pojavilo i ugasilo na teirotoriji Bosne i Hercegovine od momenta kada se na ulicama Sarajeva 7. aprila 1866. godine pojavio „Bosanski vjestnik“ – prva novina štampana u BiH – pa sve do danas. Za vreme Osmanske vladavine od pet publikacija, poznatih široj publici, tri su u svom nazivu pominjale pojam Bosna („Bosna“ 1866- 1878; „Bosanski vjestnik“ 1866. i „Bosanski prijatelj“ 1850-1870.), a postojali su još „Sarajevski cvjetnik“ i „Neretva“. Ako napravimo neformalno i potpuno subjektivno poređenje – pokretači i osnivači književno-poučnih časopisa, ipak, su bili najmaštovitiji – „Bosanski vjestnik“ (1866.), „Bosanac“ (1883-1884.), „Bosanska vila“ (1885-1914.) i „Bosanski prijatelj“ (1850-1870.) su nazivi novina koji su se davno izgubili.


60 MINUTA ZA SKLANJANJE EKSTREMISTIČKOG SADRŽAJA

Europska komisija planira pooštravanje pravila za uklanjanje ekstremističkog sadržaja sa društvenih mreža i uvođenje kazni za internet platforme koje ovaj sadržaj ne uklone u roku od sat vremena. Kako prenosi Financial Times, Evropska komisija planira novu regulaciju koja bi se odnosila na Facebook, Twitter, YouTube i druge internet platforme, te bi od njih tražila da ekstremistički sadržaj postavljen od strane korisnika uklone u roku od 60 minuta ili budu novčano kažnjeni. Prema izveštaju objavljenom u martu ove godine, ilegalni i ekstremistički sadržaj objavljen na internetu najštetniji je upravo u prvom satu nakon objavljivanja, te su istraživači zaključili da "postoji značajan prostor za poboljšanje" pristupa njegovom uklanjanju. Google je prošle godine onemogućio da YouTube profili koji objavljuju govor mržnje ili ekstremistički sadržaj učestvuju u programu oglašavanja na ovoj mreži, te oformio partnerstvo sa drugim internet kompanijama - Twitterom, Facebookom i Microsoftom - koje za cilj ima saradnju na identifikaciji i uklanjanju terorističkog sadržaja sa weba. Novi set regulacija će biti objavljen sledećeg meseca i, pre nego što može biti primenjen, mora biti potvrđen od strane Evropskog parlamenta i većine zemalja članica.


LOBISTIČKI RAT U BRISELU

U Briselu kažu da je u toku jedan od najžešćih lobističkih ratova u istoriji Brisela u kojem snage odmeravaju na jednoj strani medijske kuće i Paul McCartney, a na drugoj tehnodivovi i pobornici slobode interneta. Borba se vodi oko novog predloga zakona o autorskim pravima koji bi Evropsku Uniju trebao da obezbedi da autori muzike, filmova i vesti budu pravedno plaćeni za svoj rad. Brisel je jedno od glavnih svetskih lobističkih središta nakon Vašingtona, gde svi, od korporacija do sindikata i posebnih interesnih grupa, pokušavaju da utiču na politiku EU. EU Komisija je predložila Direktive o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, a Evropski parlament se priprema za drugo glasanje o tom pitanju 12. septembra. Borba se vodi oko dva elementa predloga zakona. Prvi je član 13 po kojem bi platforme kao što je Google-ov YouTube bile zakonski odgovorne za kontrolu korišćenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima kako bi se sprečilo potkradanje njihovih autora. Drugi je član 11 koji bi uveo tzv. »susedna prava« (autorskom pravu susedna ili srodna prava) odnosno tzv. »porez na linkove«, a po kojem bi novine, časopisi i novinske agencije morale da dobijaju naknadu za autorska prava kada bi Google ili druge internet stranice delile linkove na njihove članke, uključujući čak i kratke zapise sadržaja članaka. Mediji prenose da je u pitanju »nezapamćeno nasilna lobistička kampanja koju je orkestrirala GAFA (Google, Apple, Facebook i Amazon)«.


GRAFITI: PRETRAŽIVAČ ZA VIZUALIZACIJE PODATAKA

Grafički prikazi statističkih podataka koristan su dodatni sadržaj za vesti i tekstove i za njihovo kreiranje postoji niz alata. Kreatori sajta Grafiti.io odlučili su na jednom mesto prikupljati najbolje vizualizacije sa weba i ponuditi ih na korištenje i prenošenje medijima i drugim korisnicima interneta. Sajt prikuplja zanimljive, dobro urađene i verificirane grafičke prikaze statističkih podataka o politici, kulturi, sportu, kriminalu i drugim temama i indeksira ih na način da budu pretraživi i dostupni korisnicima u formatima koje je lako preuzeti i dijeliti. Grafikone je moguće "lajkati", preuzeti za korištenje na svom blogu ili web sajtu kao dodatni sadržaj uz tekstove i vijesti, te downloadovati ili dijeliti na društvenim mrežama. Vizualizacije se objavljuju i na Instagram, Twitter i Facebook kanalima sajta, gdje ih možete pratiti i dijeliti.


TV PROGRAM POSVEĆEN PUTINU

Državni televizijski kanal Rosija 1 je počeo da emituje novi nedeljni program, posvećen šefu države Vladimiru Putinu, javila je agencija AP. Prva epizoda programa "Moskva. Kremlj. Putin" je emitovana u nedelju uveče i naglasila je rad predsednika Rusije na smirivanju brojnih kriza i na održavanju kontakta sa običnim građanima. Tokom jednočasovne emisije su prikazani i razgovori sa Putinovim portparolom Dmitrijem Peskovom i jednim od izveštača iz Kremlja. Putinova popularnost je naglo pala u julu, pošto je vlada prethodnog meseca predložila pomeranje starosne granice za odlazak u penziju. Peskov je izjavio da Kremlj nije naručio novi program i da smatra da je emisija bila izbalansirana.


Copyright - Asocijacija medija - 2018.
www.asmedi.org
info@asmedi.org

Članice-osnivači:
Adria Media Srbija; Akter Media Group d.o.o.; Alliance International Media; Attica Media Serbia; Europapress d.o.o.; NIP Fonet d.o.o.; Info Lokal Media Group; Kompanija Novosti AD; Kurir-info d.o.o.; Magyar Szo Lapkiado KFT;
Naše novine Info d.o.o.; Novi Magazin; NIP Nedeljnik d.o.o.; NIP Vranjske d.o.o.; Novinska agencija Beta Press d.o.o.;
Ringier - Axel Springer d.o.o.; Vreme d.o.o.
Ovaj email ste dobili jer se nalazite na mailing listi Asocijacije Medija.
Ukoliko ne želite više da primate ASMEDI Newsletter, možete se odjaviti ovde