Ako ne vidite slike, ili se newsletter ne prikazuje ispravno, kliknite ovde!
ASMEDI
NEWSLETTER
Jun 2016
Asocijacija Medija
No. 271
U OVOM BROJU
Projekat BetterMedia Srbija
Srpski film pobedio na Krimu
Teslin vremeplov u Novom Sadu
Onlajn kodeks protiv govora mržnje
Top medijske kompanije u UK
Pretplata na izveštaje, baze podataka i statistike
PRIJATELJI NEWSLETTERA
Telekom Srbija

PROSLEDI PRIJATELJU
Imate prijatelja u medijskoj industriji ili mislite da bi ga zanimao ovaj newsletter?
pošalji prijatelju!
POŠALJITE NAM VEST
Ako mislite da imate vest čije je mesto u newsletter-u, možete nam je poslati
putem email-a!
KONTAKT


Francuska 5
11000 Beograd
T/F: (+381 11) 30 65 545
Mob: (+381 64) 83 38 071
arhiva.asmedi.org
info@asmedi.org



Facebook Twitter LinkedIn Email Digg More...













































































































































































































































































  Facebook Twitter LinkedIn Email Digg More...
  MEDIJI - DRUŠTVO - DOGAĐAJI
 

NINOV SAMIT

Samit ministara finansija i guvernera regiona pod nazivom “Finansijska stabilnost regiona u promenjenim globalnim okolnostima”, koji organizuje nedeljnik NIN, održan je početkom juna u Bečićima u Crnoj Gori. Na samitu su učestvovali ministri finansija i predstavnici centralnih banaka Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Republike Srpske, Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, Kosova, Albanije i Makedonija, direktori poreskih uprava, bankari, privrednici i finansijski stručnjaci iz regiona. Glavne teme ovog samita bile su fiskalna konsolidacija, privredni oporavak, javni dug, reforma poreske uprave, siva ekonomija, prednosti i mane aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, efekti članstva u Evropskoj uniji. Samit je otvorio ministar finansija Dušan Vujović koji je govorio o ključnim ekonomskim pokazateljima Srbije. On je najavio povećanje plata u javnom sektoru od 1. januara 2017. godine ukoliko se “za to i stvore uslove”. Vujović je na samitu podsetio da je Srbija od perioda poplava u maju 2014. godine i vremena ozbiljne ekonomske krize i pada bruto društvenog proizvoda došla do pozicije u kojoj beleži značajan privredni rast. Među brojnim govornicima našli su se i: Jelena Milošević, Direktor izdavaštva u kompaniji Ringier Axel Springer; Goran Pekez, direktor korporativnih poslova i komunikacija kompanije JTI; Jelka Miličević, Ministarka finansija Federacije BiH; kao i Avdulah Hoti, ministar finansija Kosova.


UNAPREĐENJE MEDIJSKOG INTEGRITETA

U okviru projekta „BetterMedia Srbija" u Novom Sadu je održana treća u nizu tribina namenjena građanima, novinarima i oglašivačima, koje je organizovala NVO Centar za transformaciju medija u partnerstvu sa Misijom OEBS-a. U tribinama učestvuju generalna sekretarka Saveta za štampu, Gordana Novaković, direktorka korporativnih poslova I&F McCann Grupe, Vanda Kučera i predstavnik Centra za transformaciju medija, Miloš Stojković. Etika u oglašavanju, odnosno transparentno, istinito i odgovorno komuniciranje je veoma važno, kao i samo medijsko okruženje, jer sve to zajedno utiče direktno i na potrošače i oglašivače i agencije”, istakla je Vanda Kučera, i dodala: „Naša korporativna filozofija podrazumeva rad na unapređenju poslovnog okruženja, zakonskih regulativa i standarda u medijskoj industriji. Mi to činimo najpre kroz etičku komunikaciju koju kreiramo, ali i kroz učestvovanje u izradi zakonskih akata, edukaciju, kako medija i relevantnih udruženja tako i šire javnosti, i kroz inicijativu za osnivanje samoregulatornog tela u Srbiji.” Projekat BetterMedia pokrenut je u Srbiji 2015. godine u nameri da građane upozna sa medijskom scenom i regulatornim okvirom, ali i da obezbedi direktan kanal komunikacije između građana i kreatora medijske politike i sadržaja i samim tim doprinese unapređenju medijske slike u Srbiji. Centar za transformaciju medija je osnovao portal www.bettermedia.rs, a otvorio je i kanale komunikacije na društvenim mrežama, sa ciljem da građani kažu šta žele od medija i kako bi oni doprineli tome da medijski sadržaji budu po njihovoj meri.


GRAZIA ROĐENDANSKI BROJ

Dugo najavljivani rođendanski broj magazina Grazia na preko 300 stranica daje nam retrospektivu poslednjih 10 godina i brojeva koji su ih obeležili. Čitaoci mogu da vide odabran pregled tekstova i tema od preko 20.000 strana Grazia istorije, koji su ostali upamćeni. 121. broj je doneo i deset intervjua sa deset žena koje prema odabiru uredničkog tima reprezentuju samu srž Grazia brenda. Junska rođendanska saradnja sa kompanijom Mona na Capsule kolekciji, donosi tašnu minimalističkog dizajna u tri boje za svačiji ukus.


SRPSKI FILM POBEDIO NA KRIMU

Kratki dokumentarni srpski film „Zatvorska molitva“, u produkciji „Adrija medija grupe“, reditelja Miljana Gogića, dobitnik je Zlatnog viteza na 25. međunarodnom festivalu na Krimu. „Zatvorska molitva“ je nesvakidašnja priča iz zatvora u Nišu, priča o osuđenicima koji su punih sedam godina predano radili na obnovi zatvorske crkve, koju je još 1934. godine podigao kralj Aleksandar I Karađorđević. „Nagrada Zlatni vitez potvrda je da je „Adrija medija grup“ napravila film svetskog nivoa. Dokazali smo da video-produkcija naše kompanije ume da proizvodi sadržaje visokog kvaliteta i da možemo da se takmičimo i sa svetskim produkcijama. Ponosan sam na sve svoje kolege koje su doprinele ovom projektu. Ova nagrada „Adrija medija grupi“ otvara mnoga vrata i odličan je pokazatelj da smo prošle godine pokretanjem i razvojem video-sadržaja napravili pravi korak u pravo vreme. Od nekoliko emisija i partnerstva s Jutjubom, došli smo i do dokumentarnog filma i svetske nagrade. Video na internetu nije budućnost, već sadašnjost, i mi smo to dokazali. Zahvaljujem i svim poslovnim partnerima koji nas nesebično podržavaju u idejama i razvoju medija”, rekao je Predrag Roganović, direktor digitalnih medija „Adrija medija grupe“.


DANAS PROSLAVIO 19. ROĐENDAN

Povodom 19. godina izlaženja lista Danas, na svečanosti u redakciji, tradicionalno su uručene nagrade "Stanislav Staša Marinković" i "Nikola Burzan". Ovogodišnji dobitnik nagrade "Stanislav Staša Marinković" je Aleksej Kišjuhas, kolumnista dnevnog lista Danas. Žiri je odluku doneo većinom glasova. U najužoj konkurenciji za dobijanje priznanja, među dvadesetak predloženih novinara, našao se i Stevan Dojčinović, urednik KRIK-a, čija je novinarska hrabrost i odlučnost u istraživačkom novinarstvu istaknuta na obe sednice žirija, kao i Marina Fratucan, urednica na RTV Vojvodine. Žiri u sastavu Rade Radovanović, Aleksandar Roknić i Snežana Čongradin doneli su jednoglasnu odluku da ovogodišnji dobitnik nagrade „Nikola Burzan“ bude Ljiljana Bukvić. Ljiljana Bukvić se tokom ove godine istakla izuzetnim doprinosom u uzbunjivanju celokupne javnosti na verovatno najsloženiji socijalno-ekonomski problem, koji se odnosi na većinu građana Srbije - prava radnika. Od 23. juna očekuje nas i nova naslovna strana sajta www.danas.rs kao i nova android aplikacija.


OTVORENO PISMO MAGYAR SZO

Zaposleni u dnevnom listu na mađarskom jeziku Magyar Szo, uputili su otvoreno pismo, na više adresa u Srbiji, kao i međunarodnoj zajednici, u kojem optužuju Savez vojvođanskih Mađara za pritiske na novinare i uređivačku politiku. Uz pregled dogadjaja i objašnjenje uloge Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine, u pismu su navedeni prrimeri zloupotrebe mehanizama, kao i govora mržnje i diskriminacije. „Vojvođanska mađarska zajednica je trenutno suočena sa orgomnom krizom, iseljavanje Mađara je poprimilo do sada neviđene razmere, a tim problemom se ne bavi niko (vodeći se mišlju da je najlakše probleme sakriti pod tepih), a mi ne možemo gledati mirno kako nam ispražnjavaju redakciju, kako nas onemogućavaju u stručnom, moralnom i egzistencijalnom smislu, obazirući se samo i isključivo na interese jedne manje grupe” navodi se u pismu.


ODBAČENA TUŽBA RTV VRANJA

Tužba koju su zaposleni RTV Vranja podneli protiv Agencije za privatizaciju je odbačena. Upravni sud u Beogradu je odbacio tužbu uz obrazloženje da nisu nadležni za ovaj slučaj, jer je Agencija za privatizaciju donela rešenje o podeli besplatnih udela koje nije upravni akt. Agencija je udele RTV Vranje raspodelila tako što je 67 odsto preneto u Akcijski fond, a novinarima je pripao ostatak. Na taj način ovaj medij je i posle privatizacije većinski ostao u rukama države. U međuvremenu Skupština Srbije donela je autentično tumačenje Zakona o javnom informisanju po kojem 26 novinara i medijska radnika ovog medija imaju pravo na besplatne udele. U Ministarstvu privrede, koje je nastavilo privatizaciju medija nakon gašenja Agencije za privatizaciju, kažu da su čuli za odluku suda, ali da oni ne mogu da postupaju dok ne dobiju rešenje od Upravnog suda. Rešenje Upravnog suda koje je stiglo u RTV Vranje još nije dostavljeno Ministarstvu privrede iako je od njegovog izricanja prošlo skoro dve nedelje. U međuvremenu RTV Vranje konkuriše na republičkim i lokalnim konkursima za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskog sadržaja u javnom interesu, nadajući se da ih opisana administrativna “zavrzlama” neće sprečiti da obezbede preko potrebna sredstva za nastavak funkcionisanja sada u “privatnim rukama”.


BEZ NAGRADE ZA NOVINARSKU HRABROST

Priznanje za novinarsku hrabrost „Milan Pantić“ nije dodeljeno ove godine. Stručni žiri je doneo ovakvu odluku s obrazloženjem da nijedan od sedam predloga „nije poseban i značajan u meri da zaslužuje nagradu s imenom čoveka koji je svoju novinarsku hrabrost platio životom“. Odluku o nedodeljivanju nagrade je doneo žiri sastavljen od prestavnika "Večernjih novosti", UNS, NUNS-a, Nedeljnika "Novi put" iz Jagodine i Književnog kluba "Đura Jakšić" iz Jagodine, objavio je UNS. Nagrada „Milan Pantić“ ustanovljena je u znak sećanja na dopisnika Večernjih novosti iz Jagodine koji je ubijen 11. juna 2001. godine pod nerazjašnjenim okolnostima. Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa od 100.000 dinara, a uručuje se tradicionalno u Jagodini na godišnjicu ubistva. Dosadašnji dobitnici ove nagrade su novinari Jugoslav Ćosić, Živojin Rakočević, Mišo Ristović, Nikola Vrzić, Vladimir Mitrić, Zagorka Uskoković, Dragana Zečević, Darko Dimitrijević, Branko Stanković, italijanski novinar Rikardo Jakoni, Aleksandra Belić, Andrija Igić, Ivan Radulović, Nemanja Jovanović, Sofija Pavlović i Zorica Gligorijević. Po objavi odluke o nedodeljivanju nagrade oglasili su se NUNS I UNS saopštenjem da je odluku doneo sam glavni urednik Večernjih novosti, Ratko Dmitrović, dok su oba udruženja povukla svoje predstavnike iz žirija, te se izvinjavaju porodici Milana Pantića zbog ovakvog dešavanja. Porodica Milana Pantića prilikom obeležavanja 15 godina od njegovog ubistva, zatražila od predstavnika žirija za dodelu Nagrade za novinarsku hrabrost "Milan Pantić", da im ustupe pravo na izbor dobitnika, "kako se ne bi dalje ugrožavalo sećanje na žrtvu koju je on dao za slobodu novinarstva u Srbiji".


TESLIN VREMEPLOV U NOVOM SADU

Povodom obeležavanja 160 godina od rođenja našeg slavnog naučnika, umetnički projekat kompanije Telekom Srbija, „Teslin vremeplov“ predstavljen je i u Novom Sadu. Na fasadi Vladičanskog dvora u Zmaj Jovinoj ulici na inovativan i kreativan način, putem spektakularne 4D projekcije, prikazana su najznačajnija dela i slike iz života Nikole Tesle. „Kompanija Telekom Srbija je projektom „Teslin vremeplov“ želela da oda zahvalnost našem velikom pronalazaču koji je bio i počasni građanin Novog Sada. Kako Teslin život, zajedno sa njegovim genijalnim pronalascima, predstavlja stalan izvor inspiracije mnogim naučnicima, Telekom Srbija je svojim inovativnim projektom nastavio da pruža podršku promociji nauke i njenom razvoju. Jedinstveni multimedijalni događaj „Teslin vremeplov“ predstavlja idealnu priliku da se podsetimo mnogobrojnih dela koja nam je nesebično ostavio u nasleđe, pogotovo u oblasti savremenih komunikacija“, izjavila je Marija Bošković, direktorka Sektora za PR Telekoma Srbija. „Teslin vremeplov“ kroz inspirativnu priču o Teslinom životu i izumiteljskom radu predstavlja neobičan spoj umetnosti i savremene tehnologije. Audio-vizuelni spektakl, otkriva zanimljivosti iz života pronalazača koji je u velikoj meri uticao na kvalitet života i bez čijih naučnih otkrića današnja tehnologija ne bi bila moguća. U junu ovaj projekat će nastaviti svoje putovanje u Nišu.


ALO! NAGRADNA IGRA

ALO! novine, prepoznatljive po svom kratkom i ekskluzivnom sadržaju, koji nikog ne ostavlja ravnodušnim, prošlog meseca su organizovale nagradnu igru pod sloganom - SRBIJA SE RADUJE KAD ALO! NAGRAĐUJE. Potvrđujući svoju poziciju među liderima na tržištu već devetu godinu za redom, ALO! se percipira kao narodna novina. Ekskluzivne priče, beskompromisna odlučnost u istraživanju najosetljivijih tema, prepoznatljiv i upečatljiv dizajn samo su neke od karakteristika po kojima se ovaj tabloid prepoznaje i izdvaja. ALO! novine su u nagradnoj igri, koja se završila, usrećile veliki broj čitalaca. Sve nagrade iz nagredne igre su podeljene. Izvučeno je preko 2.000 nagrada - od Automobila marke Citroen, do 4 x 100.000 dinara, 4 dnevne sobe, 20 televitora, 20 telefona, 150 vaučera za gorivo, kao i veliki broj kozmetike i Alo mobilnih kartica.


DVA MILIONA ZA PETNICU

U trenutku kada se Petnica suočavala sa problemima u finansiranju, što je dovelo u pitanje održavanje letnjih istraživačkih kampova namenjenih talentovanim đacima, MK Grupa je najefikasnije odreagovala i donirala 2 miliona dinara za podrpšku kontinuitetu rada i razvoja jednog od najvećih evropskih centara za usavršavanje darovitih mladih ljudi u širem spektru nauke i tehnologije. Kompanija MK Group donirala je sredstva koja pokrivaju blok letnjih naučnih kampova u ovoj godini, kako bi naši mladi talentovani učenici mogli da se nesmetano usavršavaju i ostvaruju odlične rezultate i u budućnosti. Šta je prava vrednost svakog uloženog dinara i šta znači ulaganje u kadrove. "Nadamo se da će ovo biti podsticaj i drugim pojedincima i kompanijama u Srbiji da podrže dobre ideje i programe koje pokrećemo kako bi Petnica zadržala svoju nezavisnu poziciju koja jedino garantuje slobodu implementacije najboljih ideja", rekao je Vigor Majić, direktor Istraživačke stanice Petnica. Istraživačka stanica Petnica je najveći centar ovoga tipa u čitavoj južnoj i jugoistočnoj Evropi. Svake godine kroz preko 160 različitih kurseva, kampova i seminara IS Petnica prođe oko 3,000 mladih iz preko 500 škola iz svih delova Srbije. Petnica pruža podršku naučnoj nastavi u preko 400 škola i danas je važan autentični nacionalni brend.


MILIJARDU EVRA ZA MALA I SREDNJA PREDUZEĆA

Intesa Sanpaolo, međunarodna bankarska grupacija u okviru koje posluje Banca Intesa, namerava da kroz mrežu svojih banaka u Srbiji, Hrvatskoj, Albaniji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini obezbedi kreditna sredstva u iznosu od milijardu evra za mala i srednja preduzeća na zapadnom Balkanu koja su uključena u inicijativu Jedan pojas – jedan put u jugoistočnoj Evropi. Cilj programa Jedan pojas – jedan put (Novi put svile) je da popravi infrastrukturni jaz prema Zapadu pomoću značajnih investicija procenjenih na oko 11 milijardi dolara planiranih za naredne decenije. „Krediti, koji će uglavnom biti srednjoročni i dugoročni, kao i lizing ugovori, za kompanije klijente u mreži Intesa Sanpaolo grupe na zapadnom Balkanu, biće odobravani na iznose do 15 miliona evra uz rok otplate do 10 godina“, izjavio je Ignasio Žakoto, direktor Divizije internacionalnih banaka članica grupe Intesa Sanpaolo, i dodao da će sredstva „biti iskorišćena za finansiranje nabavke postrojenja, mehanizacije, opreme ili vozila, kao i za nabavku, izgradnju, proširenje ili renoviranje industrijskih postrojenja i investicije u nematerijalna sredstva za infrastrukturne projekte programa Jedan pojas – jedan put, uključujući troškove istraživanja, razvoja i inovacija“. Veliki priliv direktnih stranih ulaganja na Balkanu će imati uticaj na stope rasta država primalaca investicija, pogotovo na lokalna mala i srednja preduzeća, koja čine 99 odsto kompanija u regionu i zapošljavaju 60 odsto radne snage.


NELT MEĐU 10 NAJPOŽELJNIJIH POSLODAVACA U BIH

U okviru istraživanja u kojem su učestvovali posetioci portala Posao.ba, kompanija Nelt, proglašena je jednim od deset najpoželjnijih poslodavaca u BiH. U prethodne tri godine kompanija Nelt bila je nosilac priznanja "Najpoželjniji poslodavac" u kategoriji kompanija koje se bave distribucijom, a ove godine, prvi put, Nelt se pozicionirao na 6. mestu među 10 najboljih poslodavaca na teritoriji Bosne i Hercegovine. Kao najveće prednosti rada u ovoj kompaniji prepoznate su mogućnosti za profesionalni razvoj i edukaciju. Na listi deset najpoželjnijih poslodavaca na prvom mestu je DM, drugo mesto je zauzela kompanija Al Jazeera Balkans, zatim slede Authority Partners, Violeta, UniCredit Bank, Nelt, Raiffeisen banka, Nsoft, HIFA Group i Alma-Ras. U desetom po redu istraživanju kompanije Kolektiv – Posao.ba učestvovali su ispitanici iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, prosečne starosti učesnika od 26 do 30 godina. Najveći broj učesnika ima visoku stručnu spremu i trenutno su zaposleni. Učesnici u istraživanju kod poslodavaca najviše cene dobar tretman zaposlenih i pozitivno radno okruženje. Na drugom mestu se nalaze sigurnost zadržavanja posla i prilike za stručno usavršavanje i napredovanje, dok se visina plate tj. materijalni razlozi nalaze na trećem mestu.


HALKBANK TOLIKO TOGA NAS SPAJA

Divan, komšija, čaj, šećer, taman, muštuluk, lokum, mašala... postoji još mnogo reči koje su zajedničke srpskom i turskom jeziku. Ali, od reči, postoji još mnogo toga što još više spaja Tursku i Srbiju. Upravo od toga su pošli kreativci u agenciji McCann Beograd prilikom osmišljavanja kampanje za novog klijenta, poznatu tursku banku Halkbank. Ova banka jedna je od najvećih u Turskoj, i relativno je nova na bankarskom tržištu Srbije. Na ovim prostorima najviše poverenja imaju banke sa uslovno rečeno „germanskih“ i drugih evropskih područja. Izazov je bio kako ovo „specifično“ poreklo Halkbanke učiniti njenom prednošću. Zadatak koji se našao pred kreativnim timom agencije McCann Beograd bio je podići svest među stanovništvom i potencijalnim klijentima o poslovanju ove banke kod nas, i to na način da se nekako izdvoji, učini originalnom na sve zahtevnijem bankarskom tržištu. “Shvatili smo da postoji ogroman broj stvari, običaja, kulturoloških odrednica, gestova i reči koje su zajedničke za ljude u Srbiji i Turskoj. Izdvojili smo one pozitivne i napravili reklamu u kojoj koristimo samo one reči koje su zajedničke za oba naroda, koje razumeju i jedni i drugi, kao što su: DIVAN, KOMŠIJA, ČAJ, ŠEĆER, TAMAN, LOKUM, MUŠTULUK, MAŠALA... jer, “toliko toga nas spaja”, kaže Bojan Babić, član kreativnog tima agencije McCann Beograd.


 

 


  Facebook Twitter LinkedIn Email Digg More...
  REGIONI I SVET
 

ONLAJN KODEKS PROTIV GOVORA MRŽNJE

Facebook, YouTube, Twitter i Microsoft su potpisali EU online kodeks ponašanja za borbu protiv govora mržnje, rasizma i ksenofobije. Potpisivanjem ovog kodeksa, saglasile su se da obavezno uklone govor mržnje u roku od 24 sata od postavljanja na društvene mreže. Evropski komesar za pravosuđe, potrošače i rodnu ravnopravnost, Vera Jurova izjavila je da su društveni mediji, nažalost, jedan od instrumenata koje terorističke grupe koriste da radikalizuju mlade ljude i za rasističku upotrebu za širenje nasilja i mržnje, na šta su nas nedavni teroristički napadi podsetili. “Ovaj sporazum je važan korak napred kako bi se osiguralo da internet ostane mesto slobodnog i demokratskog izražavanja, gde se poštuju evropske vrednosti i zakoni.” Monika Bickert iz kompanije Facebook izjavila je: “Sa globalnom zajednicom koju čini 1,6 milijarde ljudi imamo mnogo posla kako bi balansirali između davanja mogućnosti ljudima da se izraze i obezbeđivanja poštovanja okruženja. Kao što smo jasno naveli u standardima naše zajednice, na Facebooku nema mesta za govor mržnje.”


TOP MEDIJSKE KOMPANIJE U VELIKOJ BRITANIJI

Prema nedavno objavljenom izveštaju Deloitte-a Media Metrics, prvih 100 kompanija u sektoru medija imaju kombinovani prihod od 87 milijardi funti. Kompanije koje zapošljavaju novinare učestvuju u ovom zbiru sa 13,2 milijarde funti, a one čiji je biznis klasifikovan kao publikovanje vesti (news publishing) nose oko 5,9 milijardi funti. Podaci su bazirani na prihodima prijavljenim u UK, tako da ne uključuju veliki deo prihoda Facebooka i Googla koji samo mali deo prijavljuju unuar UK granica. Oglašivačka agencijska mreža WPP je najveća kompanija medijskog sektora sa 12,2 milijarde funti prometa. U podgrupi “news industry” najveća kompanija je DMGT izdavač Daily Mail-a sa 1,8 milijardi funti i to ju je svrstalo na 9. mesto ukupne liste. I dalje je TV najveći medijski sektor sa oko 100 kompanija ukupnog prometa 35 milijardi funti. U zaključcima se navodi da je vrlo primetno da su medijske kompanije sve više zaiteresovane da same obuhvate ceo proces od proizvodnje do krajnjeg korisnika a taj trend se objašnjava činjenicom da je profitna marža kod kompanija koje se baziraju samo na distribuciji oko 1,2 posto dok je kod onih koje i proizvode sadržaj prosečna profitna marža čak 9 posto i generalno su 7 puta profitabilnije. Opšti zaključak je da je stari postulat “sadržaj je kralj” nikad aktuelniji. Ukupan porast medijske industrije od 2011. godine je 21 posto, ali se konstatuje i da većina kompanija iz news sektora beleži pad prometa u poslednje tri godine.


PRESS READER KOMPANIJE QANTAS AIRWAYS

Kompanija Qantas integrisala je PressReader u svoju aplikaciju za mobilne uređaje, omogućivši na taj način svojim putnicima pristup hiljadama naslova pre, za vreme i posle leta. Kompanija je iskoristila moć digitalnih medija da poboljša svoju vezu sa klijentima, usmerivši 40-50% svog marketing budžeta na digitalne i društvene medije. Partnera za ovakav poduhvat kompanija je videla u PressReader-u, najvećoj sve-što-možeš-da-pročitaš platformi, koja ima preko 5000 publikacija i preko 300 miliona čitalaca širom sveta. Putnik može da skine PressReader aplikaciju 24 sata pre leta i da uživa u svojim omiljenim naslovima kod kuće, u taksiju do aerodroma, u redu dok se čekira, pa čak i po dolasku na svoju krajnju destinaciju. Na ovaj način kompanija ostavlja odličan utisak na svoje putnike, a medijske kompanije obezbeđuju veću vidljivost svojim naslovima i ostvaruju nove prihode. Ovaj digitalni pristup štedi novac i smanjuje uticaj na životnu sredinu aviokompanije. Kompanije sada rade na novim digitalnim sadržajima koje bi mogle da ponude klijentima kroz integraciju premijum sadržaja i programa lojalnosti, personalizovan sadržaj koji će odgovarati potrebama putnika, podržavati informacije o lokaciji na koju putuju i njihova interesovanja.


PRETPLATA NA IZVEŠTAJE, BAZE PODATAKA I STATISTIKE

Axel Springer je preuzeo 93 procenta akcija eMarketer Inc. kompanije koja se bavi pružanjem usluga visokokvalitetne analize, izveštaja, digitalnih podataka za kompanije i instutucije bazirane u Njujorku. Ova transakcija je još jedan korak u njihovoj strategiji proširenja digitalnih aktivnosti na engleskom govornom području. Izveštaji, baze podataka, statistike, ikonografike i prognoze kompanije eMarketer Inc. su postale standardni alati u brojnim industrijama i citiraju se preko 65.000 puta godišnje od strane vodećih međunarodnih medija. Oko 81 posto prihoda kompanije dolazi od pretplate, od preko 1000 kompanija. “Industrije se sve više suočavaju sa izazovom digitalizacije, pa stvaranje, obrada i prezentacija relevantnih tržišnih informacija postaje sve važnija. eMarketer je uspešan, profitabilan i dobro pozicioniran izdavač visokokvalitetnih podataka digitalnog tržišta. Ovo preuzimanje je u skladu sa našom strategijom širenja naše aktivnosti u SAD.” Izjavio je Matias Dopfner, izvršni direktor kompanije Axel Springer.


REDIZAJN GAZETE WYBORCZE

Vodeće nacionalne dnevne novine u Poljskoj, gazeta Wyborcza (GW) promenile su logo i izgled. Informacije su sada strogo odvojene od komentara. Novi logo ima za cilj da ujedini identitet Gazete Wyborcze i portala Wyborcza.pl u pravcu modernizacije samog brenda. Na neki način novi logo je vratio delić novina i čitaocima sajta. Promene uključuju i logoe 19 lokalnih izdanja GW. Promocija novog logoa bila je na dan 27. godišnjice od osnivanja koje je bilo 4. juna 1989. godine. GW su najveće nacionalne dnevne novine u Poljskoj sa 170.555 primeraka dnevno (155.688 štampanih i 14.867 elektronskih). Web sajt ima 4 miliona posetilaca mesečno prema Gemius podacima iz aprila i najpopularniji je informativni portal u Poljskoj.


BILD NAJČITANIJI

Nemački tabloid Bild, sa nešto manje od dva miliona prodatih primeraka dnevno, je najčitanija novina u Evropi. Pored štampanog izdanja, online izdanje dnevno beleži posetu oko 8 miliona, pa tako prema proceni lista, Bild dnevno dođe do 12 miliona ljudi. Bild je osnovan 1952. godine u Hamburgu, sa osnovnom idejom da informiše čitaoce kratkim vestima, sa naslovima koji prodaju novine, iz politike, sporta i javne scene. Najvažniji deo vesti ovog tabloida je sama slika, o čemu govori i samo ime Bild što na nemačkom znači slika. Globalni trend, kojim su pogođeni štampani mediji, smanjenja prodaje još uvek nije bitno uticao na tiraž ovog tabloida.


SMANJENJE BROJA ZAPOSLENIH U MEDIJIMA U SAD

Prema najnovijim podacima o poslovnim trendovima u poslednjih 26 godina, koje je objavio Američki zavod za radnu statistiku došlo je do velikog smanjenja broja zaposlenih u oblasti štampanih medija. Digitalizacija i informatičko doba nije uticalo ni na jednu izdavačku granu toliko kao na medije. U junu 1990. godine u štampanim medijima bilo je zaposleno oko 458.000 ljudi, taj broj se neprekidno smanjivao, pa je u martu 2016. godine pao na oko 183.000 ljudi, što je smanjenje za oko 60 procenata. U istom period broj zaposlenih na internetu i online izdavaštvu povećao se sa 30.000 na 198.000 ljudi, a značajno povećanje se belie od 2008. godine.


NOIZZ U SLOVAČKOJ

Nakon uspeha Noizz-a u Poljskoj, kompanija Ringier Axel Springer Slovačka početkom juna pokrenula je noizz.sk. Niozz.sk cilja korisnike koji pripadaju generaciji milenijals, poznatoj još i kao generacijaY ili Net generacija, koja je odrasla u digitalizovanom i umreženom svetu. Pokrivaju veoma širok spektar tema vesti, zabavu, poznate ličnosti, društvo i lifestyle. Milan Dubec, generalni direktor Ringier Axel Springer Slovačka je izjavio:” Niozz.sk je odličan dodatak našem portfoliju i veoma smo zadovoljni što je Slovačka drugo tržište, posle Poljske, koje lansira NOIZZ. Naša usluga nije samo skrojena prema zahtevima milenijalsa, već i poslovnim klijentima nudi mogućnost da dopru do njih.” “NOIZZ teži da bude glas milenijalsa. Imamo veoma dobre rezultate sa ovim brendom u Poljskoj, gde smo dostigli 3 miliona korisnika mesečno. Ovo pokazuje veliki potencijal za nas kao digitalne izdavače. NOIZZ je pionir društvenih formata u Poljskoj, ostvarili smo 5 miliona video prikaza u aprilu.” izjavio je Jovan Protic, jedan od direktora kompanije Ringier Axel Springer Media AG. Planirano je da se ovaj brend pojavi i na drugim tržištima na kojim kompanija Ringier Axel Springer posluje.


BLOGOMANIJA

Treća regionalna Blogomanija, koja se bavi aktuelnostima iz fashion, beauty i lifestyle industrije, održana je od 8. do 12. juna u Mariboru. Preko sto predavača i oko 1000 posetilaca učestvovalo je na konferenciji. Program je realizovan kroz panel rasprave, predavanja i radionice koje su vodili najuspešniji stručnjaci iz medija, mode, uspešni blogeri... “Ko od koga krade sadržaj? Portali vs. Print”, “Turizam u doba društvenih mreža”, “Zašto glupi ljudi postaju poznati? Uloga televizije u stvaranju Internet zvezda & vice versa” i “Šta je brend bez ambasadora? (Kako sarađivati s brandovima i zadržati autentičnost blogera?)” su samo neki od panela koji su posebno zainteresovali posetioce.


29. KONGRES MEĐUNARODNE FEDERACIJE NOVINARA

U francuskom gradu Anžeu održan je 29. Kongres Međunarodne konferencije novinara (IFJ) na kojoj je prisustvovalo više od 300 novinara. Najvažnija tema kongresa bila je pitanje sigurnosti novinara u svetu. Od 1990. IFJ je evidentirao ubistva 2.300 novinara u svetu, od čega je više od 300 ubijenih u Iraku. U istoriji novinarskog profesionalizma IFJ je zastupala zajedničke interese novinara, pomažući im da formiraju svoj identitet, poboljšaju krhke socijalne uslove i brane slobodu štampe, izjavio je predsednik IFJ Džim Bumela. Glavni cilj IFJ je promovisanje uzajamnog razumevanja među novinarima iz različitih zemalja, istakao je Bumela. Međunarodna federacija novinara je osnovana na konferenciji u Parizu 1926, a danas je najveća organizacija medijskih radnika sa više od 600.000 članova iz 180 organizacija u 140 zemalja širom sveta.


Copyright - Asocijacija medija - 2016.
www.asmedi.org
info@asmedi.org

Članice-osnivači:
Adria Media Srbija; Akter Media Group d.o.o.; Alliance International Media; Attica Media Serbia; Europapress d.o.o.; NIP Fonet d.o.o.; Info Lokal Media Group; Kompanija Novosti AD; Kurir-info d.o.o.; Magyar Szo Lapkiado KFT;
Naše novine Info d.o.o.; Novi Magazin; NIP Nedeljnik d.o.o.; NIP Vranjske d.o.o.; Novinska agencija Beta Press d.o.o.;
Ringier - Axel Springer d.o.o.; Vreme d.o.o.
Ovaj email ste dobili jer se nalazite na mailing listi Asocijacije Medija.
Ukoliko ne želite više da primate ASMEDI Newsletter, možete se odjaviti ovde