Januar, 2009 No. 95


U ASOCIJACIJI MEDIJA RASPRAVA O MEDIJSKIM ZAKONIMA I SAVETU ZA ŠTAMPU

U Asocijaciji medija nova poslovna godina započinje raspravom o temama od izuzetnog značaja za razvoj medijske scene u Srbiji. Na sednici Upravnog odbora u proširenom sastavu, koja je zakazana za 28. januar, raspravljaće se o dve izuzetno važne tačke dnevnog reda: o radnoj verziji Nacrta zakona o nedozvoljenom objedinjavanju i javnosti vlasništva javnih glasila i o Nacrtu teksta Osnivačkog akta Saveta a štampu. Vodeće medijske kuće u zemlji, okupljene oko Asocijacije medija, zauzeće na ovoj sednici zajedničke stavove o pojedinim rešenjima predloženim Nacrtom o čemu će nakon toga biti vođeene rasprave na sednici UO koja treba da bude održana 4. februara. Ovoj sednici prisustvovaće i predstavnici Ministarstva kulture i radne grupe koja je pripremala Nacrt zakona.


HEMOFARM U ASOCIJACIJI MEDIJA

Kompanija „Hemofarm“, dugogodišnji pridruženi čan Asocijacije medija, na samom kraju protekle 2008. godine organizovala je susret sa glavnim urednicima, direktorima i novinarima medijskih kuća okupljenih oko Asocijacije. U ime vodeće farmaceutske kompanije u zemlji domaćini su bili Aleksandar Popović, Dragomir Marisavljević i Gordana Lazić Velovan. Ističući uspešnu saradnju kako sa Asocijacijom tako i sa medijskim kućama okupljenim oko nje, a posebno sa novinarima specijalizovanim za pisanje o zbivanjima u zdravstvu, medicini i farmaciji, predstavnici „Hemofarma“ iskoristili su priliku da prisutne podsete na izuzetne rezultate ostvarene tokom 2008. godine, ali i na izuzetno ambiciozne planove za 2009. godinu uprkos svetskoj ekonomskoj krizu.


ADRIA MEDIA SRBIJA POTPISALA UGOVOR SA ABC SRBIA

Kompanija Adria Media Serbia (član Asocijacije medija) potpisala je ugovor sa ABC Srbija o praćenju tiraža svojih magazina. Od januara 2009. u ABC sistemu će se naći nedeljnik Story i mesečno izdanje o uređenju doma Moj stan. U saopštenju kompanije kaže se da se svojim poslovanjem i poslovnom politikom Adria Media Serbia od svog osnivanja zalaže za regulisanje tržišta prema evropskim i svetskim standardima. Upravo zbog toga AMS želi da podrži rad ABC-a i da svoj doprinos daljem razvoju štampanih medija u Srbiji.
Budući da je Adria Media već nekoliko godina lider u prihodima od oglašavanja, ovaj potez je i rezultat želje da se klijentima pruži što više relevatnih informacija o čitanosti magazina. Kako je za magazine veoma važno i ko ih čita, a ne samo koliko ljudi ih čita, pristupanje ABC-u biće praćeno i nizom istraživanja tržišta koja će za cilj imati da


LANSIRANA NOVA “BORBA“

Posle dužeg najavnog periodu, na tržištu štampe u Srbiji, najzad se pojavio i novi – stari dnevni list „Borba“. Novi po grafičkom izgledu, sadržaju, formatu, vrsti i kvalitetu štampe, stari utoliko što se u zaglavlju lista čitaocima skreće pažnja da je prvi broj „Borbe“ štampan 11. novembra 1922. U svakom slučaju najnovija verzija dnevnog lista „Borba“ na kioscima se pojavila 12. januara po ceni od 30 dinara. Izdavač je IP Novine Borba iz Beograda a list vrlo kvalitetno na više „logova“ i na formatu koji je negde između tzv. „berliner“ i „tabloida“ štampa novosadski „Grafoprodukt“. Online varijanta „Borbe“ očekuje vas na internet adresi www.borba.rs. List se na kioscima pojavljuje šest puta tokom sedmice.


DODELJENE NOVINARSKE NAGRADE UNS-a

Udruženje novinara Srbije dodelilo je tradicionalne novinarske nagrade. Nagrada za životno delo pripala je Anđelku Dragojeviću novinaru veteranu „Večernjih novosti“ i Borivoju Mirosavljeviću veretanu novosadskog „Dnevnika“.
Godišnja nagrada „Dimitrije Davidović“ dodeljena je Nenadu Lj. Stefanviću, uredniku informativnog programa RTS.
Nagrada „Laza Kostić“ za reportažu pripala je Veri Aksentijević dopisnici RTS iz Kraljeva, Draganu Karadareviću, fotoreporteru „Bete“ i Momčilu B. Đorđeviću kolumnisti NIN-a. Nagrada za doprinos istoriji štampe i novinarstva „Žika M. Jovanović“ uručena je autorima projekta „Vreme Borbe (1922 – 2007)“ a nagrade za dugogodišnji doprinos razvoju UNS pripale su: Olgi Ivnović i Bati Milatoviću.


NAGRADA „ZORAN MAMULA“ – IVANI ŽIVKOV

Studentkinja četvrte godine Fakulteta političkih nauka u Beogradu, Ivana Živkov dobitnica je nagrade „Zoran Mamula“ za najbolju radio reportažu emitovanu tokom 2008. godine. Ovo je prvi put da prestižna nagrada odlazi u ruke mladog i još uvek neafirmisanog autora. Kompanija B92, koja je ustanovila nagradu „Zoran Mamula“, razmotriće mogućnost da ovo priznanje ubuduće postane međunarodno.


POŠTA SRBIJE DOBITNIK NAGRADE “DISKOBOLOS 2008“

JP PTT saobraćaja „Srbija“ (pridruženi član Asocijacije medija) dobtnik je nagrade „Diskobolos 2008“ u kategoriji društvenih delatnosti, za projekat „Implementacija SAP poslovno-informacionog sistema u JP PTT saobraćaja „Srbija“. Priznanje je uručeno krajem decembra 2008. godine u Beogradu na svečanosti koju su otvorili Jasna Matić ministar telekomunikacija i informatičkog društva i Niko Šlamberger, predsednik Evropske skuptine ICT asocijacija. U ime Pošte Srbije nagradu je primio Goran Ćirić, generalni direktor kompanije. Ovom implementacijom Pošta Srbije postala je prva pošta u regionu sa implementiranim SAP softverskim rešenjem.


PODELJENE 63 RADIO I TV DOZVOLE

Savet Republičke radiodifuzne agencije doneo je odluku da izda 63 regionalne i lokalne dozvole, među kojima i za područje Beograda, za emitovanje programa radio i televizijskim stanicama. Na regionalnom nivou, odobrene su dozvole za četiri televizije i sedam radio-stanica, dok je za lokalna područja podeljeno 25 televizijskih i 27 dozvola za radio-stanice.
Regionalne TV dozvole dobili su „TV 5” iz Niša, „TV Krajina” iz Negotina, TV Kragujevac i TV „Podrinje” iz Loznice. Regionalne dozvole dobili su i Radio Leskovac „Em” radio iz Knjaževca, Radio Kragujevac, Radio „Dženarika” iz Čačka, Radio Požega „Star FM” iz Čačka i „Drina Radio”iz Loznice. U regionu Beograda dozvole su dobile radio-stanice „Bum bum”, Radio Jat, Radio „Centar” i radio „Slovo ljubve”.
Ovom dodelom su okončani konkursi za RTV emitere, a Agencija je izdala ukupno 467 dozvola za emitovanje programa na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou.
Na istoj sednici Savet je odlučio da u narednoj godini otvori kancelarije u nekoliko gradova Srbije kako bi se lakše obavljao nadzor nad radom emitera.


LJEPOTA I ZDRAVLJE” MEĐU NAJČITANIJIM MESEČNICIMA U HRVATSKOJ

Magazin "Ljepota i zdravlje", koji "Color Press Group" (član Asocijacije medija) u Hrvatskoj izdaje od jula meseca prošle godine, posle svega četiri broja ušao je među 10 najčitanijih mesečnika u toj zemlji. Sa rejtingom od 4,2 prema novembarskom istraživanju agencije "Media Puls" koja jedina u Hrvatskoj redovno prati čitanost print medija - "Ljepota i zdravlje" našla se na 9. mestu ispred brojnih magazina sa sličnom tematikom koji su već godinama zastupljeni na tamošnjem tržištu, kao što su "Grazia", "Joy", "The Best Shop", "Elle", "Sensa", "Vita"...
"Ljepotu i zdravlje", kao i na drugim tržištima, i u Hrvatskoj uglavnom čitaju žene (rejting među ženskom populacijom je čak 7,2%). Prema ovom istraživanju - najviše je čitalaca između 20 i 39 godina, većina ima primanja izmeðu 2.001 i 4.000 kuna i živi u gradu većem od 100.000 stanovnika.
Da podsetimo: "Lepota i zdravlje" je najčitaniji mesečnik u Srbiji već
sedam godina, makedonska "Ubavina i zdravje" ponela je tu titulu pre dva meseca, "Ljepota i zdravlje" u Bosni i Hercegovini mesecima drži prvo mesto među svim magazinima u toj državi, dok je slovenačko izdanje "L&Z" takođe među prvih pet mesečnika u toj republici. Sa ovakvim pozicijama u pet od šest republika bivše Jugoslavije, Color Press Group naproleće pokreće ovaj magazine i u Crnoj Gori.








US: VODEĆI OGLAŠIVAČI REŽU TROŠKOVE

Prema nedavno objavljenim podacima u SAD je za oglašavanje u prvih devet meseci 2008. godine potrošeno “samo” 100,5 milijardi dolara, što je za oko 0,6 odsto manji prihod od onog ostvarenog u istom periodu prethodne godine. Razlog ovom padu prihoda treba, pre svega, tražiti u smanjenju oglasnih budžeta najznačajnijh oglašivača. Teško “ranjeni” Ford smanjio je budžet za čak 23 procenta, Krasiler za 26 odsto, Đeneral Motors za 4 odsto. Da sve ne bute tako crno potrudili su se lanci restorana brze hrane, koji su izdvajanja za oglašavanje uvećali za 11 procenata dostigavši iznos od 3,3 milijarde dolara.
U pomenutom periodu tv emiteri su zabeleili minimalan rast prihoda od oglasa od samo 0,9 odsto za šta su najveći “ktivci” Olimpijske igre i predsednčki izbori. Prihod od diretnog oglašavanja beleži rast od 27 procenata i apsolutni iznos od 2,1 milijarde dolara, ali novine na nacionalnom nivou beleže pad prihoda od 6,4 odsto, a na lokalnom nivou od čak 8,7 procenata.


NEMAČKA: TIRAŽ “ŠPIGLA” PORASTAO A “BILDA” OPAO

Kao najprodavaniji nedeljni magazin u Nemačkoj Špigel je zabeležio u četvrtom kvartalu prošle godine 1,046.090 prosečno prodatih primeraka po broju, što je za 3,9 procenata više nego u istom periodu prethodne godine. Porast prodatog tiraža od 2,5 odsto zabeležio je u istom vremenskom periodu i Fokus, čiji je prosečno prodati tiraž po broju iznosio 738.679 primeraka. Magazin Štern zabeležio je, međutim, u poslednjem kvartalu prošle godine pad prodatog tiraža od 4,3 odsto u odnosu na isti period prethodne godine i po broju se ovaj nedeljnik prodavao u tiražu od 960.834 primerka.
Prema podacima oditorske agencije IVW, u poslednjem kvartalu prošle godine najtiražniji dnevni list Bild izgubio je procečno po broju čak 186.305 kupaca i list se prodavao u tiražu od 3.141.974 primerka po broju.


INTERNET U SAD PRESTIGAO ŠTAMPU KAO PRIMARNI IZVOR INFORMISANJA

Prema rezultatima najnovijih istraživanja više od 40 odsto Amerikanaca koristi internet kao primarni izvor informacija o domaćim i stranim dešavanjima, dok ih se 35 odsto okreće novinama. Promena u procentualnom odnosu ne znači opadanje popularnosti novina (koja je porasla za 1 procenat u odnosu na prošlu godinu), već izuzetan porast u broju korisnika internet vesti - od 24 do 40 odsto u jednoj godini.  Predstavnici Pew Research Centra, agencije koja je sprovela istraživanje, porast popularnosti web vesti pripisuju interesu za predsedničke izbore u SAD-u i slične teme o kojima ljudi žele diskutovati, što je najbolje omogućeno onlajn. Internet takođe dozvoljava fokusiranje korisnika na ličnosti i aspekte vesti koje ih najviše interesuju, što mainstream mediji ne podržavaju.


US: BESPLATNA VIDEO MREŽA

Američki emiteri među kojima su kompanije kao što su ABC, Fox, NBC i CBS očekuju da će uskoro otpočeti sa emitovanjem  besplatnih sadržaja direktno na mobilne telefone i da će privilegiju da imaju ovu vrstu besplatne usluge imati potrošači u 22 američka grada. Očekuje se da će emitovanje ove vrste signala do kraja 2009. godine biti moguće preko čak 63 kanala. Saopšteno je i da su proizvođači elektronske opreme poput LG, Samsung, Zenith i Kenwood već razvili kvalitetne mobilne risivere sposobne za prijem valtetnog sgnala.


OBAMA TRAŽI POMERANJE ROKA ZA PRELAZAK NA DIGITALNU TV

Izražavajući zabrinutost za spremnost amerikanaca za prelazak na prijem digitalnog tv signala i ukidanje analognog, novoizabrani američki predsednik Barak Obrama obratio se Kongresu sa predlogom da donese odluku o produženju roka za prelazak na prijem digitalnog tv programa. Dosadašnji rok za prelazak na digitalnu tv bio je 17. februar 2009. godine a Obamini saradnici predlažu da se ovaj termin pomeri u drugu polovinu godine. Jedan od glavnih razloga, koji se navodi u prilog ovom predlogu je nedostatak sredstava u ,5 milijardi dolara teškom fondu koji je formirala Bušova administracija i koji je trebalo da alimentira troškove američkih domaćinstava koje bi imala po osnovu prelaska na prijem digitalnog tv signala.


“OMNICOM” SPREMA 3.500 OTKAZA

Najveći svetski konglomerat marketinških agencija, kompanija “Omnicom” planira da u narednom periodu zaposlenima u svojim filijalama širom sveta urući čak 3.500 otkaza. Još, međutim, nije definitivno rešeno gde će otpuštanje otpočeti. Ako bude realizovan u potpunosti ovaj broj otkaza predstavljaće smanjenje od pet procenata u odnosu na ukupno 70.000 zaposlenih u svetu. Omnikom servisira oglasne poslove brendova poput Pepsi, Volksvagen, Sainsbury… a u njegovom okrilju posluju marketinške agencije poput: BBDO, DDB, TBWA…





NAJGORA GODINA U ISTORIJI BESPLATNIH NOVINA

Sa ukupnim porastom distribuiranog tiraža od samo dva procenta protekla godina bila je najgora u poslednjih 13 godina kada je reč o besplatnim novinama. Tiraži u Evropi su pali za 3 odsto na cifru od 26,4 miliona primeraka, dok je ukupan rast zabeležen pre svega zahvaljujući rastu distribuiranog tiraža u Aziji od 16 odsto

Širom sveta tokom 2008. godine prestalo je da izlazi 20 naslova sa 49 izdanja od čega u Evropi 11 naslova i čak 37 izdanja.





BRITANSKA VLADA MEĐU NAJVEĆIM OGLAŠIVAČIMA

Prema podacima o obimu sredstava izdvojenih za oglašavanje u Velikoj Britaniji, stručnjaci očekuju da će na listi najvećih oglašivača u ovoj zemlji na prvom mestu ubedljivo biti niko drugi nego – vlada. Izneseni podaci govore da je vlada za propagandu različitih akcija preko COI Communications utrošila čak 158 miliona funti. Na drugom mestu je kompanija Unilever sa iznosom od 147 miliona funti, treći je Proctor&Gamble sa 144,8 miliona, četvrti SkyBsa sa 96, a peta je kompanija Tesco sa 77,6 miliona funti izdvojenih za oglašavanje.


NJUJORK TAJMS PRODAJE I PRVU STRANU

Ekonomska kriza zaoštrila je borbu za svaki oglasni “dinar”. Tako je i čuveni The New York Times potencijalnim oglašivačima ponudio i mogućnost plasmana oglasa na prvu stranu novena što do sada nije bilo moguće. Menadžment smatra da će sa prosečnim brojem od 2,8 miliona čitalaca radnim danom i 4,2 miliona nedeljom ovo predstavljati više nego primamljivu ponudu oglašivačima, koji svoje sve tanje oglasne budžete pokušavaju da iskoriste na što bolji način.


U KINI 298 MILIONA INTERNET KORISNIKA

Broj internet korisnika tokom 2008. godine u Kini je povećan za 42 odsto i dostigao je brojku od 298 miliona. Ovim je potvrdjena dominantna pozicija svetski najznačajnije internet populacije. Prema kineskim podacima u ovoj zemlji je zabeležen rast internet penetracije od 22,6 odsto u odnosu na svetski prosek od 21,9 procenata. Prema nepotvrđenim podacima tri vodeće kineske kompanije na ovom planu stvaruju godišnji prihod od po 15 milijardi dolara, a ostatak prihoda otpada na veći broj malih provajdera.


AMERIČKI MAGAZINI OBJAVILI MANJE OGLASNIH STRANA

Ukupan broj oglasnih strana objavljen u američkim magazinima tokom 2008. godine opao je za 11,7 procenata. Osnovni razlog je, naravno, smanjenje oglasnih budžeta izazvano opštom ekonomskom krizom.
Više od 80 odsto američkih magazina prijavilo je pad broja objavljenih oglasnih strana. Među njima su Time i Newsweek sa zabeleženim padom od 19 procenata, ali i US News&World Report sa padom od 32 odsto. Istovremeno među glavnim oglašivačima autoindustrija je smanjila budžet za 24 procenta, a finansijske institucije za 10 procenata.


 


Copyright Asocijacija medija - 2004.
arhiva.asmedi.org
zoran.papic@asmedi.org

ASOCIJACIJA NOVINSKIH IZDAVAČA I ELEKTRONSKIH MEDIJA
Vasilija Gačeše 9c
11000 Beograd
Tel/Fax: (+381 11) 30 65 545

Članice-osnivači:
KOMPANIJA NOVOSTI AD • POLITIKA N&M • POLITIKA AD • NIN D.O.O. • NEDELJNI TELEGRAF
VREME D.O.O • EUROPAPRESS D.O.O. • BK TELEKOM • RTV STUDIO B • RADIO TELEVIZIJA 5 NIŠ
TANJUG • NIP FONET D.O.O. • ZAJEDNICA RADIO - TV STANICA SRBIJE
CONSULTING & MARKETING AGENCY • MEDIA CENTAR NIŠ • KOLOR PRESS • BURDA D.O.O.
GRAĐANSKI LIST • EKONOMIST • BLIC PRESS D.O.O.

Ukoliko ne želite više da primate ovaj newsletter pošaljite e-mail na ovu adresu!